DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A - OGRAĐENA POK PLOHA S - NEOGRAKHA (KONTROLU POK U HA Of p,´,j;rss POK PLOHA ,., ., SI. ´,. Ukupna vrijednost hrastovih i JGS^novIh ´... i :.´ ^vnar» visme |asei a stabalaca na pokusnim plohama A to se opet najbolje vidi i iz vrijednosti jednog stabalca po godinama mjerenja koja je vrijednost, npr. hrastovog, u 10 godina porasla za 10,26 puta. To se isto vidi i iz tab. 5. i 6. gdje su vrijednosti pojedinih stabalaca iste, jer su istih starosti. Prema tome, razlike koje su u vrijednostima nastale između te dvije pokusne plohe — narasle su, zapravo, iz razlika u broju i kvaliteti stabalaca na njime. I one su znatne. U godini 1973. bila je vrednija ograađena od neograđene plohe za 7,8%; godine 1978. za 23,2%, a godine 1983. za 37,00%. Iz grafičkog prikaza (si. 1) vidi se da su stabalca hrasta i jasena na ograđenoj plohi (puna linija) u prosjeku nešto deblja od njihovih vršnjaka (crtkana linija) na neograđenoj plohi. Dakle, dok se u ograđenoj plohi stabalca debljaju, dotle ona u neograđenoj plohi »liječe rane« od divljači. To se vidi i po visinama hrastovih i jasenovih stabalaca, što smo ih grafički prikazali na slikama 2. i 3. Te su razlike također znatne i zato skrećemo pažnju na njih. I na kraju histogramom smo predstavili (si. 4) ukupne vrijednosti hrastovih i jasenovih stabalaca na pokusnim plohama, iz koga se još zornije vide te razlike. NOVČANI POKAZATELJI IZNOSA ŠTETA OD DIVLJACI U tabelama 7. i 8. saželi smo (i ponovili) sve relevantne rezultate istraživanja — kako bismo logičnije odgovorili na pitanje postavljeno u ovome podnaslovu. |