DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Navedeni podaci u tabelama se odnose samo na neograđenu plohu »B«, jer u ograđenoj, kako smo to već istakli, nikada nije bilo od divljači oštećenih stabalaca. Tabela 7. BROJ OŠTEGENIt . STABALACA KA POKU SNOJ PLOHI " B " Vrsta drveća hrast jasen brijest grab ukupno 1973. god. 341 3222 79 45 3687 1978. god. 271 14-01 794 324 2871 1983- god. 83 1705 82 36 1933 Dakle, u tabeli 7. vidi se broj od divljači oštećenih stabalaca po vrstama drveća i godinama mjerenja. U tabeli 8. smo prikazali postotke od ukupnog broja oštećenih stabalaca. isto po vrstama drveća i godinama mjerenja. Ali u toj tabeli smo prikazali i apsolutne iznose šteta od divljači u dinarima — pod uvjetom da će se ta stabalaca sva posušiti ili da će se zbog svog izgleda, deformiranosti, zalomljenosti i si. morati uzgojnim zahvatima ukloniti iz sastojine. Tabela 8. --i POSTOCI OŠTEĆENJA I VRIJEDNOSTI OŠTEĆENIH STABALACA NA POKUSNOJ PLOHI " B " Postotak oštećenja |Vrijednost ošteć. stab. Vrsta drveća din. godine 1973 1978 1983 1973 1978 1983 Hrast 9.9 15.3 8.2 327 1224 792 Jasen 54.4 21.9 53.0 1159 2463 6343 Brijest 2.0 21.5 15.4 2 127 28 Grab 1.8 18.3 7.6 0 4 1 U kupno 23.3 20.7 35,8 1448 3817 7164 Znači, pod tim uvjetima u 1983.. godini, kako se i tab. 8. vidi, nastala šteta od divljači iznosi 7.164 dinara, odnosno 14.328 din/ha. To je blizu 1,5 milijuna starih dinara po 1 ha, a to je daleko više nego što iznose troškovi ograđivanja mladih sastojina, o čemu smo ranije pisali (1). Treba posebno istaći da se ograde ne podižu na istom mjestu trajno, nego samo dotle dok stabalca ne »pobjegnu« zubu i rogu divljači. Naprotiv, štetne posljedice od divljači prate stabla do njihove sječne zrelosti. Upravo se tada ne samo »-pročita« učinjen propust u mladosti sastojine nego se i finan |