DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UDK 630*425 Sum. list CIX (1985) 42* O UNOSU ZRAČNIH POLUTANATA U BUKOVE I BUKOVO-JELOVE ŠUME DINARSKOG GORJA SJEVEROZAPADNE JUGOSLAVIJE Glavač V., Koenies H., Prpić B.* SAŽETAK. U ovom radu iznose se prvi dokazi o jakom imisionom opterećenju bukovih i bukovo-jelovih šuma u jugozapadnoj Hrvatskoj i ukazuju se na moguće uzroke i zakonitosti. 1. UVOD Prije otprilike 30 godina, oko 1954, ustanovljeni su u Dinarskom gorju jugozapadne Hrvatske fenomeni koji su danas poznati pod imenom sumiranje šuma«, i to u sastojinama jele i bukve na području Šumarije Fužine (Crni vrh, Zvirnjak, Savinjak i Mlaka). Do tada, slično kao i na drugim mjestima u području rasprostranjeni a jele, nailazilo se na znakove opadanja vitaliteta ili lokalno ograničeno umiranje šuma bez značajnih ekonomskih gubitaka. No bolest je nastupila zahvaćajući sve veće površine. Do 1969. zauzele su već oštećene površine u Gorskom Kotaru, Lici, Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj (Maceljska Gora) prostranstvo od 100 000 ha. Ovaj zabrinjavajući proces, koji je zahvatio upravo najljepše i najvrijednije jelove sastojine nije zaustavljen sve do danas. Bolest se iskazuje kroz odsustvo više godišta iglica, razrijeđenje krošnje, učestalo pojavljivanje suhih grana i živica, kroz formiranje vrha u obliku rodinog gnijezda i kroz tvorbu vodenog srca. Osjetljiva jela biva zamijenjivana otpornijom bukvom, tako da se govori o konverziji vrsta. Posebno je zanimljivo da je poremećenje ravnoteže u korist bukve bilo primjećeno još u podmlatku zdravih bukovo-jelovih sastojina (SAFAR, 1955). Naravno da su traženi mogući uzroci. U tradiciji biocenoloških šumskih istraživanja istakli su ANDROIĆ i KLEPAC (1969) kompleksni, ekosistemski karakter ove pojave i razmatrali moguće utjecaje klimatskih, geomorfoloških, pedoloških, parazitoloških i šumskouzgojnih faktora. Spomenuti autori dolaze do zaključka da je jelov moljac (Argyresthia fundella F. R.), inače poznat kao sekundarni štetnik, najvažniji uzročni faktor, budući da je u bolesnim sastojinama uvijek prisutan. Ovaj pokušaj tumačenja ostao je do danas ne opovrgnut. * Predavanje održano prigodom »15. Jahrestagung derGesellschaft für Oekologie « u Grazu dne 4. rujna 1985. Prijevod: V. Glavač 429 |