DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 41     <-- 41 -->        PDF

On the Entering of Areal Polutants into Beech and Fir Forests on the Dinaric Range


of South-western Yugoslavia


Summary


A dieback of silver fir (Abies alba Mill.) has begun in natural miscelaneous
beech-fir forests in Dinaric Mountains of Nortwest-Yugoslavia thirty years ago.
Contemporary are affected an Croatia aproximately over 100 000 ha. Long time
it was considered a cause of dieback was the impact of fir needle moth (Argyresthia
fundella F. R.). Analogous to other European contries might be assumed
the main stress factor are air pollutants. The dieback area is situated between
two industrial regions with large air contamination (s. Fig. 1) and therefore exposed
to remotely derived air pollutants. Further, it can be expected, the orographic
precipitation and windy, cloudy conditions contribute essentially to higher dry
and wet deposition. The purpose of this paper is to give first information about
an influence of acid preciptitation on soil chemistry and about quantity of heavy
mentals accumulated in organic layer of forest floor. 10 sites were selected in beech
and beech-fir stands in Lika and Gorski Kotar at different elevations and orographic
situations, the lowest at 350 m, the highest at 1230 m. The sample plots
3, 4 and 5 are located in imi&sion protected karst relief forms. 1 and 2 are
exposed to inland, 6—10 in subalpine region oriented to seaboard side. Input and
effects of pollutants were studied using the forest floor as a sink. It was made a
comparison of the stemblow-water influenced »microhabitat« beneath old beech
trees (with enriched pollutant concentrations) and the »maerohabitat« 2 od 3
m distant form trunk. Soil samples were collected at 10 micro and 10 macro habitats
at Of and Ah horizons within each plot. Soil ´reaction parameters, pH (H20)
and pH (KCl) were measured with a glas electrode. Concentrations of lead, cadmium,
zinc, copper, chrome and nickel, extracted in 3N HCl, were analysed
by flame atocim absorbtion spectophotometry. The results are represented in
Figs 3—18 and listed in Tables 1—2. Hydrogen ion concentration differences between
micro and macro habitats indicate a very strong inluence of acid depositions
on soil chemistry at some habitats (s. Figs. 3—6). The deposition pattern of
heavy meals, above all of lead, shows an increase tendency over an elevation
gradient.


In subalpine region obtain heavy metals contents extraordinary high level.
Lead content for example, can be compared with concentrations of direclty contaminated
environments of highway rode sides. Generally exists a topographic
coincidence of dieback silver fir stands and habitats with strong influence of
acid deposition and high concentration of heavy metals.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 40     <-- 40 -->        PDF

G 1 a v a č. V. i Koenie s H. (1984): Kleinräumige Konfiguration bodenchemischer
Messgrössen in dem vom Stammablaufwasser beeinflussten Bodenbereich
alter Buchen. Vehr. Ges f. Ökologie, 13, Jahrestagung Stutgart, im
Druck.


G 1 a v a ć, V., J o c h h e i m, E, Koenies, H., Rheinstader, R. i Schäfer


H. (1985): Bodenchemishe Zustände der stammablaufwasserbeeinflussten Altbuchenflussbereiche
in den von Immissionen unbelatsteten und belasteten Gebieten.
Das problem der Nullflächen. Ber. das Forschungzentrum Waldökosysteme
/ Waldsterben, Gütingen, im Druck.
G 1 a t z e 1, G,, Sonderegger, E, i Kazda, M.: (1983): Der Einf luss des sauren
Niederschlages auf den Waldboden. Allg. Forszeitung 944: 111—113.


G 1 a t z e 1, G, Sonderegger, E., Kazda M. 1 Purbaum H. (1983): Bodenveränderungen
durch schadstoffangereicherte Stammblaufniederschläge in Buchenbeständen
des Wienerwaldes. Allg. Forst Zeitschrift 38: 693—694.


Ho rvat, I., G 1 a v a č, V. i E 1 1 e n b e r g, H.: (1974): Vegetation Südosteuropas.
Stuttgar (Fischer): XXXII + 768 S.


J o c h h e i m, H. (1985): Der Einfluss des Stammablufwassers auf den chemischen
Bodenzustad und die Vegetationsdecke in Altbuchenbeständen verschiedener
Waldgesellschaften. Ber. der Forschungszentrums Waldökosysteme / Waldsterben.
Götingen. 13:225 S.


Koenies , H. (1982): Über die Eigenart der Mikrostandorte im Fussbereich der
Altbuchen unter besonderer Berücksichtigung der Schwermetallgehalte in der
organischen Auflage und im Oberboden. Ber. des Forschungszentrums Waldökosysteme
/ Waldsterben, Göttingen, 9: 288 S; Nachdruck 1985.


Mayer . R.: (1981): Natürliche und antropogene Komponenten des Schwermetall-
Haushalts von Waldökosystemen. Habil. Sehr. Univ. Göttingen: 292 S.


Mayer . R.: (1983): Interaction of forest canopies with atmospheric constituents:
Aluminium and Heavy Metals. In: ULRICH B., PANKRATH J. (eds): Effects
of Accumulation of Air pollutants in Forest Ecosystems. Dordrecht (Reidel):
47—55.


Heiners, W. A, Marks, R. E i Vitousek iP. M. (1975): Heavy metals in
subalpine and alpine soils of New Hampshire. Oikos, 26:264—275.


Robinson , E. (1984): Dispersion and Fate of Atmospheric´Pollutants. In: Tres li
o w M. (ed.): Air Polution and Plant Life. Chichester (J. Wiley): 15—37).


Sicc a ma,
Th. G. i Smith , W. H. (1980): Changes im Lead, Zinc, Copper,, Dry
Weight and Organic Mater Content of the Forest Flood of White Pine Stands
in Central Massachusetts over 16 Years. Environmetal Science a. Technology.


14: 54—56.
3 a f a r, J. (1955): Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele. Analni inst. za
experimentalno šumarstvo JAZU: 147—189.
Solar , M. (1985): Slowenjens Waldschäden. Diskusions-betrag. Aus: Umwel hat
keine Grenzen. Wisenfelder Reihe. 5, Juli: 6—7.


T i e t z, U. (1983): Über die Bleikonzentrationen in den organischen Auflagenhorizonten
der Fichtenforste entiang einer alten und einer ´neuen Autobahnstrecke.
Staatsexamensarbeit GhK, Kassel: 54 S. mit Anhang.


Ulrich, B.. Mayer. R. i K ha na P. K. (1979): Deposition von Luftverunreinigungen
und ihre Auswirkungen in Waldökosystemen im Soiling. Schriftenr.
Forstl. Fakultät Univ. Göttingen und Mitteil. Niedersächhs. Forstl. Versuchsanstalt.
58, Frankfurt/M. (Sauerländer): 291 S.


Ulrich , B. (1981): ökologische Gruppierung von Böden nach ihrem chemischen
Bodenzustand. Z. Pflanzenern. Bodenkd.. 144: 189—305.


Witt ig
R. i Nedte H., (1983): Sind Säurezeiger im Stammfussbereich der Buche
Indikatore für immisionsbelastete KalkJBuchenwälder? Allg. Forst Zeitschrift,


38: 1232—1233.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Na koncu mora se naglasiti da je koincidencija aeropulacijom opterećenih
staništa sa onima u kojima izumire jela očigledna.
Dokaz ove podudarnosti bio je jedan od najvažnijih zadataka ovog istraživanja.


5. ZAKLJUČAK
Na temelju ustanovljenih pH (H^O) i pH (KCl) vrijednosti, kao i dokazanih
koncentracija olova, kadmija, cinka, bakra, nikla i kroma u gornjim
slojevima tala istraženih šumskih sastojina dobiveni su prvi iskazi o
visini aeropolucije u Gorskom Kotaru i Lici.


Rezultati dozvoljavaju slijedeće zaključke:


— Bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije
jako su utjecane daljinskom aeropolucijom.
— Zagađenje je djelomično veće nego u industrijsko-urbanim područjima
— Imisija aeropolutanata raste sa nadmorskom visinom.
— U dubokim dolinama i uvalama postoje još uvijek šumske površine
sa malim unosom stranih tvari.
— Umirajuće jelove sastojine i jako imisiono opterećena staništa pokazuju
topografsku koincidenciju.
LITERATURA


Anđresen, A. M., Johnson, A. H. i S i c c a m a Th. G. (1980): Levels of
Lead, Copper, and Zinc in the Forest Floor in the Northeastern United
States, J. Environ. Qual., 9 (2): 293—296.


Android, M- i Klepac, D. (1969): Problem of silver fir dieaback in the areas
of Gorski Kotar, Lika and Slovenia. Šumarski list, Zagreb, 93 (1/2): 1—12.


Brummer , G. i He r ms, U. (1983): Influence of soil reaction and organic
matter on the solubility of heavy metals in soils. In: ULRICH B.; PANKRATH
J. (eds.): Effects of Accumulation of Air pollutants in Forest
Ecosystems. Dordrecht (Reidel): 233—243.


Br iine, H. i E 11 i n g h a u s, R. (1981): Schwermetallgehate in hessischen Böden.
Landw. Forschung- Kongressfand Trier, 38: 338—349.


Delmas , R. J. i Gravenhors t G. (1983): Background precipitation acidity.
In: BEILKE S., ELSHOUT A. I. (eds.): Acid Deposition. Proceedings of the
CEC Workshop, Berlin, 9. Sept. 1982. Dordecht (Reidel) 82—107.


Friedland, A. J., Johnson, A. H. i Siccama, Th- G. (1983): Trace metal
content of the forest floor in the Green Mountains of Vermont: Spatial and
temporal patterns. Water, Air, and Soil Pollution, 21: 161—170.


G e r s p e r, P. L. i H o 1 o w a y c h u k, N., 1970: Effects of stemflow water on a
Miami soil under beech trees:


1. Morphological and physical properties.
2. Chemical properties. Soil Sci- Amer. Proc. 779—794.
Gersperger, P. L. i H o 1 ow a y c h u k, N. (1971): Some effects of stemflow
from forest canopy trees on chemical properties of soil. Ecology. 52: 691—702.


Glavač,
V., Krause. A. Wolf-Straub, R., 1970: Über die Verteilung der
Hainsimse (Luzula luzuloides) im Stammabflussbereich der Buche im Siebengebirge
bei Bonn. Schriftern. f. Vegetationskunde. 5: 187—192.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Tab. 1:


0/,-horizont
PH (H.O) PH (KCL) PB CD
B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign.
1 4.16 5.32 * * 3.74 5.17 ** 334.7 91.0 * * 1.0 2.1
2 5.44 6.41 ** 4.73 6.08 * * 377.1 62.1 * * 1.2 1.0
3 5.22 5.45 — 4.92 5.11 (*) 63.6 68.7 — 1.4 1.1
4 5.64 5-52 — 5-11 5.09 — 54.7 63-6 — 11 1.1
5 4.44 4.66 — 3.93 4.17 — 131.7 63.2 # * 0.9 0.7
6 4.60 5.01 — 4.12 4.69 ** 289.2 163.0 * 1.2 1.6
7 4.69 5.76 ** 4,13 5.43 ** 394.1 202.5 * 1.5 1.7
H 4.64 5.06 * 4.03 4.74 ** 435.0 136.6 * * 0.9 1.1
9 4.85 5.30 * 4.34 4.50 * + 536.6 140.8 9 4 1.4 1.3
10 4.76 5.69 ** 4.17 5.35 X * 669.1 104.0 4 * 1.0 1.1
CU NI CR ZN
B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign.
1 19-8 8.7 ** 9.1 7-5 * * 6-4 5.9 — 88.6 125.6
2 31.5 10.2 ** 6.9 4.3 * * 5.1 2.2 * * 93.7 76.0
3 12.0 10.8 (*) 5.3 5.2 — 2.2 2.9 — 66.1 64.1
4 8.6 9.3 ~ 4.7 4.8 — 0.9 0.9 — 69.7 80.0
5 10.6 8.2 ** 6.8 5.2 * 2.0 2.4 — 75.4 72.1
6 27.2 17.8 * * 9.5 8.4 (*) 1.9 1.7 — 98.9 112.3
7 34.3 20.3 (*) 10.7 9.4 — 2.4 1.8 — 118.6 109.6
8 34.6 16.7 ** 10.1 7.2 — 2.5 1.0 * * 97.1 100.4
9 37.9 16.5 + * 11.7 7.4 ** 2.3 1.0 ** 112-7 108.9
10 47.9 13.8 ** 10.9 5.7 * * 4.0 1-4 ** 118.5 82.9
B = pridanak V = poredba




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 36     <-- 36 -->        PDF

NIKALJ (2N HCl EKSTRAKT)


Of horizont


Pridanak Poredba


Y777Ä


Ni(ppm)


14


12


//


10 /.


o
/ .


8 v


´i ´A % yx


6 V´A


K


´A


/


I I
1 i


$
// //
yA


.-
//


/ %


ĆZ


0 \/A


1 5 6


Pokusne pioh
SI. 17.
e
NIKALJ (2N HCl EKSTRAI
Ah horizon t
:T)
Pri danak Poredba
16
Ni(pprn)
14
12
10 1
:.´: -
u
"f:
1
1 «
I
4::-:: ;;:%
:>: :
:->-.
´M


mM
;:.; -
5 6
Pokusne pl
SI. 18
one
E?7 I: i-
i: >;:
% .
§
.1: 10




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 35     <-- 35 -->        PDF

KROM (2N HCl EKSTRAKT)


Of horizont
Pridonok Poredba
YZZZä I I
Cr(pprn)


7


//


//


//


//


z Vy


// ´/.


% g


4


//
y.
// ´S


3
3
/ , ´ /
r/ / / o
/, ´V




´´,´,-",


s. ´..-´
X


y.
y*-´
/


´> .-´,-


<


´


v /t


Cr(ppm)


14


1C


P


:´.:


mi


´SS*.


4


2 i:





1


,


rr


_´´
r
r
xy 1 ´/. s´


´,--´,´/
, /,/ J


,--> y´/


-">´ s
: ; i "´/´ ´/,
i


__ s / Ss


´ / f
´ .-´ ´V // /


",


´/ ´´.-


ćć_ _ Vi "/.. o
3 4 5 6 7 S
Pokusne plohe


SI. 15.


[ROM (2N HCl EKSTRAKT)


Ah horizont


Poredba


11 V
yy/
E3=i
4 5 6
Pokusne plohe
SI- 16.


" /


//


/ / /


/4s


, 1


´/,´


//


SS


1


/,.


.´/;




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 34     <-- 34 -->        PDF

BAKAR (2N HCl EKSTRAKT,)
Of horizont
P rid a na k Poredba


EZZD


Ju(ppmj


r.O
^o
40
30


1 0


PTT


Pokusne plohe


SI. 13.


BAKAR (2N HCl EKSTRAKT)


Ah horizont
Pridanak Poredba
E22ZD
Cu(ppm)


45
40


´ i:.


15 ´/.—


10


mmi


Pokusne plohe


SI. 14.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 33     <-- 33 -->        PDF

160.
140
120
100


90
60
40
20
0


CINK (2N HCl EKSTRAKT)


Of horizont


Prida na k Poredba


V777A


Znfppm)


i


71—i


/


2 Z /.


I
I
9, ?


v /,
´/
4 5 6 10
Pokusne plohe


SI. 11.


CINK (2N HCl EKSTRAKT)


Ah horizont


Prid ana k. Poredba


m&


Zn(ppm)


Pokusne plohe


SI. 12.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 32     <-- 32 -->        PDF

KADMIJ (2N HCl EKSTRAKT)


Of horizont
Pri danak Poredba


Cd(ppm)


1—


r^


rn


´/
v


% y. ~^


/ ,.--.
rV


/,
y. :/-77
s


´/


´ /


/.. /. " /


´/. "V /,/´.


.,-.
// ´-/ -V / /


// y´ //


// / / ´
/
/ -/´ Z ´"/"´


-´ > ",-´


,-",<


I % %
´/ v


vi ´/. /, ´´ /
V V, ZJ.


o


4 5 8
Pokusne plohe


SI. 9.


KADMIJ (2N HCl EKSTRAKT)


Ah horizont


Pridanak Poredba


Cd(ppm)


4.5
4
´/:


3.5
i


TI,


-.;


2.5
2
´!;


:%:


1.5
1
,L P i i


i I:-i


0 1 .i. JM: i 1
1


4 5 6 10


Pokusne plohe


SI. 10.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 31     <-- 31 -->        PDF

OLOVO (2N HCl EKSTRAKT;
Of horizont


Pridänak Poredba


S3 EZZ]


Pb(ppm)
7Đ0


600


7?
//


500


´/´


400 -
,´ / _/ y


´/


~r-~r


v;
/ .
.. ´// *´/
´ / fj
´´s


..--
´ /
300-.// ´/´ s / ´´/\
y 6 -/., // ´/


J*\
f/


* / /´
200
´7,/ / S / /


´,


///,/
// ´ /


;:/;
/ f
/ s f´f


´X,
´ ´ /


´´,,-´


s /


´//
´/./ n


100
:Z

y, /
-"/


9,


" / 1 t J 1 — 1


7/> — *-,
´.,-


s/
/j ´/// /


r/*
i__c_ //


o,,´,. ZA .li.. L_JL-/´i
./,
/
jLj.


L _ _ , / i
3 4-567 10
Pokusne plohe


SI-7.


OLOVO (2N HCl EKSTR7 KT


Ah horizont


Pridana k Poredba


W&&/Z


Pb(ppm)
500


5 6
Pokusne plohe


SI. 8.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Slične su rezultate postigli REINERS, MARKS i VITOUSEK (1975), te
FRIEDLAND, JOHNSON i SICCAMA (1983) u USA. Zbog toga se može uopćcno
ustvrditi da akumulacija teških metala u površinskim slojevima tla
uporedno raste sa nadmorskom visinom.


Vrlo je vjerojatno da suha dispozicija u subalpskim šumama premašuje
vrijednosti ustanovljene u nižim dijelovima Srednje Evrope. U vezi s
time treba spomenuti da su REINERS et al. ustanovili veću akumulaciju olova
u subalpskim šumama od Abies balsamea a ne u iznad njih ležećim zajednicama
klekovine.


Iako je dispozicija olova u istraživanom području uvjetovana daljinskim
transportom, postoje i primjeri bliske imisije. Tako na pr. sadrži probna ploha
5 samo u Of horizontu mikrostaništa povišene koncentracije olova, i to zbog
povećanog prometa na nedugo obnovljenoj cesti Delnice — Kočcvlje.


Probne plohe 3 i 4 ne pokazuju nikakovih razlika između uporedenih
staništa. Niski sadržaj olova u istraženim horizontima upućuju na njihov od
imisije polutanata zaštićeni položaj, što studij topografske karte potvrđuje.


Pb-koncentracija u tlima šumskih sastojina subalpskog područja u Gorskom
Kotaru odgovara onim u Ruhrskom području, u jednom od najindustrijaliziranih
dijelova Evrope (up. KOENIES, 1982) i sliči jako opterećenim
područjima u SAD (v. REINERS et al., 1975). Sadržaji olova u Oh horizontu
uspoređenih lokaliteta ploha 6 i 8 jednako su visoki kao u smrekovim sastojinama
uz autocestu Kassel — Hannover, u 50 m udaljenosti od kolosjeka
(TIETZ, 1983).


Neobično visoka koncentracija kadmija utvrđena je u Ah horizontu mikrostaništa
probne plohe 7. Najviše vrijednosti dosižu ovdje 9 ppm. Vjerojatno
da je tu ograničen mobilitet kadmija visokim pH vrijednostima (up.
BRUMEĆ i HERMS, 1983). Slično vrijedi i za pojedine probe pokusne plohe


1. Ovako visoke koncentracije nađene su u Evropi samo u blizini olovnih
rudnika ili sličnih emitenata (up. KOENIES, 1982). Koncentracija cinka i bakra
upućuju ponovno na paralelitet polucijskog opterećenja sa nadmorskom visinom
i reljefom. Izuzevši probne plohe 3 i 4 (djelomično i 5) postoje između
mikro i makro staništa signifikantne statističke razlike, čime dolazi do izražaja
povišena dispozicija ovih metala. Njihove koncentracije u sastojinama
sljemenskih područja odgovaraju vrijednostima koje je MAYER (1981, 1983)
pronašao u bukovim šumama Sollingena (nadalje up. ANDERSENA et al.,
1980).
Nasuprot tome koncentracije kroma i nikla koje su u 2 N HCl otopinama
samo djelomično obuhvaćene, ne pokazuju neku zakonitost prostorne raspodjele.
Rezultati su različiti od staništa do staništa. Viši sadržaj kroma utvrđen
je na plohi 1, veći sadržaj nikla u Of horizontima visokogorskih sastojina
(plohe 6—10). Ovi posljednji odgovaraju vrijednostima koje je KOENIES (1982)
dokazao u bukovim šumama u okolici Frankfurta. Od svih mjerenih teških
metala samo su koncentracije kroma niže nego u Srednjoj Evropi.


Biogeokemijske cirkulacije teških metala u ekosistemu bukova šuma opisane
su numerički u svojim osnovnim crtama od ULRICHA, MAYERA i
KHANNE (1979) i MAYERA (1981). Njihova uloga u procesima koji dovode
do umiranja šuma nije razjašnjena. Prema sadašnjem stanju nije moguće
reći da li oni pripadaju predisponirajućim, uzročnim ili samo pratećim stresovima.


436




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 29     <-- 29 -->        PDF

pH(KCl)


Of horizont
Pridanak Poredba


pH(KCl)


E
v:
´/,
I O
TA/

´_,0
5 6
Pokusne plohe
si. 5.
!
i
// i
pH(KCI)
Ah; horizont
Pridanak Poredba
pH(KCl)


I-1 I


f II
M
1
iI i: i :i-ii -I: II!


Pokusne plohe


SI. 6.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 28     <-- 28 -->        PDF

pH(H20)
Of horizont
7
pH(H20)
Pridanak7777A
Poredba
1 I
6.5
ß
4.5
4
-
_
-
-
V g
. -;/
´-A
>;
. ^
/ /
/ / ,
."->
:%
/ //>//
////
/ t
^
i
//
--´ /
´s/S
, ,
//
y
/ // /
´//
A /
S S
{ /
.,
4i—i
f.
A
.S~ s
"´.- ´
´ /
S S
As
S S

/ |
0SA
-v o
s´A
A z A´A
A´ S
/.-´
A?
s A
"Ast. /s
///
-/-´
f A
A A
´Z . ,
´
r
,
,,
Z:
A,
/..
;/..
>!>
A
,5 6
Pokusne plohe
SI.3.

1i A
< -
/
/>
%
" ´/,/
/ . , ,_
t´/,

As
S/s
AsA
´A / .-
A)
V
pH(H20)
Ah horizont
Pridanak Poredba
7
pH.(H20)
6.5
6
5.5
5
4.5
3
2.5
II
I
I
´SS/
/,
1
i ;: .
>::
777
A//, .
//. .-
^* -
i>S^^
I
:; ´
t i


´^´-´


:;/-:-«


4 5 6
Pokusne plohe


SI. 4.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 27     <-- 27 -->        PDF

U suspenziji prosijanog i na zraku osušenog tla (10 g tla, 25 ml H20
odnosno 25 ml IN KCl) mjeren je pH staklenom elektrodom.


Za analizu teških metala pripremljeni su 2 N HCl ekstrakti (5 g suhog
tla, 50 ml N HCl) po metodi Brünea i Ellinghausa (1981). Tom brzom metodom
ekstrakcije može se olovo i kadmij obuhvatiti gotovo sa 100*/», bakar sa
75%, cink sa 30l9/o: krom i nikalj sa 20%.


Koncentracije olova, kroma, bakra, cinka, kadmija i nikla u 2 N HCl otopinama
izmjerene su sa atomabsorptionspektrometrom (AAS, Perkin-Elmer
3030).


Za sve su skupine podataka izračunate aritmetičke sredine, standardne
devijacije i varijacijski koeficienti. Njihove su razlike provjerene testom Kolmogorov-
Smirnova. Simboli signifikancijskih razina označen su za 90—95"/o-nu
vjerojatnost sa (*), 95—99°/o-nu sa *, za 99,0—99,9%-nu sa **.


4. REZULTATI
Dobiveni podaci grafički su prikazani u si. 3—10, numerički u tab. 1 i 2.
Povišeni unosi kiselina dokazuju se u ovoj radnji indirektno, kroz različite
učinke acidifikacije, kroz razlike između mikro i makro staništa.


Prema izmjerenim parametrima koncentracije vodika u tlu može se ustvrditi
da pokusne plohe 3 i 4 u Čorkovoj uvali, te ploha 5 nedaleko od Broda
na Kupi nisu utjecane unosom kiselina ili spojeva koje stvaraju kiseline. U
ovim od imisija polutanata zaštićenim lokalitetima nema razlika između staništa
uz pridanke stabala i drugih u susjedstvu ležećih normalnih šumskih
površina. Znači, da i do 10 puta povišeni unos vode sa polutantima suhe i
mokre dispozicije nemože promijeniti kemijska svojstva tla, ako polucije
nema ili je ona neznatna.


Nasuprot tome znatno se razlikuju pH vrijednosti mikro i makro staništa
na lokalitetima koja su izložena prema unutarnjim kontinentalnim dijelovima
zemlje (plohe 1 i 2), te na visokim grebenima na rubu submediteranskog
područja (plohe 6—10). U Ah horizontima pokusnih ploha 9 i 10
divergira pH za 2 do 3 jedinice, što odgovara 100 do 1000 puta većoj koncentraciji
vodikovih iona (si. 3—6).


Zbog toga se može sa sigurnošću ustvrditi, da su kiše u istraženom području
kisele a u visoko gorskim predjelima vrlo kisele. U udaljenim područjima
formirane dimne zastave, stvoreni oblaci aerozola i plinova bivaju
prenošeni više stotina kilometara. Prema ROBINSONU (1984) sakupljaju se u
atmosferi za vrijeme mirnih i bezoblačnih anticiklona, karakterističnih za
ljeta u područjima južnijih od Alpa, zračni polutanti i njihovi fitooksidanti
u visokim koncentracijama. Poneseni ciklonalnim zračnim gibanjima bivaju
oni prije ili kasnije deponirani. Jednim velikim dijelom »izčešljani« su na prirodnim
barijerama, u brdskim šumskim sastojinama ili su u njih uneseni
oborinama.


U istraživanom području posebno je instruktivan način depozicije olova
(si. 7—8). Posebno upada u oči korelacija između visine akumulacije, reljefnih
oblika i nadmorske visine, što ukazuje na povećanu suhu depoziciju »vodoravnim
« protokom zračnih masa, kao i na povišenu mokru dispoziciju oborinama
i maglom.


433




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 26     <-- 26 -->        PDF

bonata (pH > 6,2) spadaju tla pokusnih ploha 2, 7, 8 i 10, silikata (pH 5,0—6,2)
1, 4 i 8. u klasu izmjene iona (pH 5,2—5,0) pokusne plohe 3 i 6. te u klasu
aluminija (pH 3,8—4,2) ploha 5.


3. METODA ISTRAŽIVANJA
Na malom prostoru, od velikih količina po stablu slivene vode i visokim
depozicijama stranih tvari oblikovano mikrostanište na pridanku starih bukovih
stabala može služiti kao indikator za


— ocjenjivanje veličine unosa polutanata na jednom području


— senzitivnosti tla na utjecaj kiselina, akumulaciju teških metala i drugih
manje ili više štetnih spojeva, tj. kao pokazatelj promjena okoliša pod
utjecajem polucije zraka prouzrokovanom industrijskim društvom.
n/m


1500-LIKA


GORSKI KOTAR


1300


iiOO´ ©@ (D©


900´ ©


700


of \f


500


300


100


1 AD HAN


??? Fagetum illyricum ... Pinetum inugoi


+ 9tAbieti~Fcigetum illyricum ff? Seslerio-Fagetum
. Erico-Ostryeium qLD^ Seslerio —Ostryetum


?

SI. 2: Položaj pokusnih ploha, oblici reljefa i vegetacijski


profil


Značajke mikrostaništa istražene su od GERSPERA i HOLOWAYCHUKA
(1970, 1971), GLAVACA et al. (1970). KOENIESA (1982). GLATZELA et al.
(1983), WITTIGA i NEITEA (1983). GLAVACA i KOENIESA (1984), JOCHHEIMA
(1985) i dr. pri čemu je njegova indikaatrska podobnost mnogostruko


potvrđena.


Na svakoj pokusnoj plohi izabrano je po 10 bukovih stabala starijih od
100 godina koje se nalaze u I i la klasi stabala po Kraftu. Neposredno na
rubu pridanka, tamo gdje se niz stablo sliva voda u tlo (mikrostanište) uzimane
su proble tla iz Oi-horizonta organskog pokrova tla i iz A|,-horizonta.


U neposrednoj blizini, otprilike 2 do 3 m daleko od pridanaka (makrostanište),
uzimane su uporedne probe u istim slojevima tla.


Istraživanje se dakle zasniva na 40 proba po pokusnoj plohi. tj. na ukupno
400 uzoraka tla.


432




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 25     <-- 25 -->        PDF

su uvjetovane zračnom polucijom u jako industrijaliziranim Evropskim zemljama.


Već studij geografskog položaja i statističkih podataka o SOi emisijama
ukazuje na izrazito nepovoljnu konstelaciju polucijskih faktora u šumskim
područjima u kojima izumire jela.


Oštećena se područja nalaze, kako se može razabrati iz si. 1, između
dvije jako opterećene regije Evropskog kontinenta, između visoko industrijalizirane
sjeverne Italije i industrijskih revira sjeverozapadne Jugoslavije.
Izuzev toga se mora uzeti u obzir blizinska emisija gradova sa sve većom
potrošnjom mrkog ugljena, rastućom industrijskom proizvodnjom i povećanom
gustoćom prometa.


Stoga se čini razumljivim da su bukovo-jelove šume visoko montanskih
sljemenskih položaja, koje razdvajaju jadransko mediteransko područje od
subkontinentalne unutrašnjosti, najviše pogođene. Ovi istaknuti reljefni oblici
odlikuju se čestom razmjenom zračnih masa, velikim godišnjim padavinama
(2000—3000 mm) i čestom pojavom magle.


U ovome radu iznose se prvi dokazi o jakom imisionom opterećenju
bukovih i bukovo-jelovih šuma u jugozapadnoj Hrvatskoj i ukazuje se na moguće
uzroke i zakonitosti.


2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I POKUSNE PLOHE
Područje istraživanja prikazano je u si. 1, osnovni oblici reljefa, visinski


raspored vegetacije i položaj pokusnih ploha u si. 2.
Pokusna ploha 1: lokalitet: Medveđak (Lika); geološka podloga: vapnenac;
nadmorska visina: 740 m; nagib: 5—30°; ekspozicija: NO; šumska zajednica:
Fagetum montanum; visina sastojina: cea 26 m.


Pokusna ploha 2: Dedinski vrh (Gorski Kotar); vapnenac; 870 m; 10—15°;
NW; Abieto-Fagelum illyricum; cea 27 m.
Pokusna ploha 3: Corkova uvala (Lika); Dolomit; 860 m; 5—20°; O;
Abieto-Fagetum illyricum; cea 32 m.
Pokusna ploha 4: Corkova uvala (Lika); Dolomit; 840 m; 5°; NO; Abieto-
Fagetum illyricum; cea 35 m.
Pokusna ploha 5: Kupska dolina (Gorski Kotar); permski pješčenjak;
350 m; 25°; N; Blechno-Fagetum; cea 25 m.
Pokusna ploha 6: Risnjak (Gorski Kotar); vapnenac; 1100 m; 5°; —;
Fagetum subalpinum; cea 22 m.
Pokusna ploha 7: Viljske stijene (Gorski Kotar); vapnenac; 1230 m; 35°;
W; Fagetum subalpinum; 28—30 m.
Pokusna ploha 8: Glavica (Gorski Kotar); vapnenac; 1170 m; < 5°; —;
Fagetum subalpinum; cea 24 m.
Pokusna ploha 9: Dražina (Gorski Kotar); vapnenac; 1120 m; 5—20°; SW;
Abieto-Fagetum illyuricum; cea 24 m.
Pokusna ploha 10: Viljske stijene (Gorski Kotar); vapnenac; 1180 m;
20n; W; Fagetum subalpinum; 24—29 m.
Tla pokusnih ploha mogu se prema njihovim sposobnosti puferiziranja
kiselina uvrstiti u različite klase (ULRICH, 1981). U klasu kalcijevog kar




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 24     <-- 24 -->        PDF

GODIŠNJE SO2 EMISIJE U EVROPI 1978


ggg 1280-5200 t/km2
VZ% 320-1280 t/km2
WM 80-320 t/km2
F^\20-80t/km2
| \<20t/km2


SI. 1: Prikaz godišnjih SO. emisija u Evropi 1978. (tona sumpora po
km-). Iako u mnogim detaljima netočna, daje ova karta osnovne
informacije o položaju emitanata i količinama godišnje emitiranog sumpornog
dioksida (S<>,) može služiti kao pokazatelj sveukupne zagađenosti
zraka. Kohlhammer-Verlag, 1983.


Vrlo se postepeno probija shvaćanje da bi uzroke, već tako rano u
poslijeratnom razdoblju nastalih šteta trebalo tražiti u lokalnom, regionalnom
i nadregionalnom zagađenju zraka, u promjeni »kemijske klime«, te
da se umiranje šuma treba shvaćati kao proces ekosistemskih promjena, koje




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 23     <-- 23 -->        PDF

UDK 630*425 Sum. list CIX (1985) 42*


O UNOSU ZRAČNIH POLUTANATA U BUKOVE I
BUKOVO-JELOVE ŠUME DINARSKOG GORJA
SJEVEROZAPADNE JUGOSLAVIJE


Glavač V., Koenies H., Prpić B.*


SAŽETAK. U ovom radu iznose se prvi dokazi o jakom imisionom
opterećenju bukovih i bukovo-jelovih šuma u jugozapadnoj
Hrvatskoj i ukazuju se na moguće uzroke i zakonitosti.


1. UVOD
Prije otprilike 30 godina, oko 1954, ustanovljeni su u Dinarskom gorju
jugozapadne Hrvatske fenomeni koji su danas poznati pod imenom sumiranje
šuma«, i to u sastojinama jele i bukve na području Šumarije Fužine
(Crni vrh, Zvirnjak, Savinjak i Mlaka). Do tada, slično kao i na drugim
mjestima u području rasprostranjeni a jele, nailazilo se na znakove opadanja
vitaliteta ili lokalno ograničeno umiranje šuma bez značajnih ekonomskih
gubitaka. No bolest je nastupila zahvaćajući sve veće površine. Do
1969. zauzele su već oštećene površine u Gorskom Kotaru, Lici, Sloveniji i
sjevernoj Hrvatskoj (Maceljska Gora) prostranstvo od 100 000 ha. Ovaj zabrinjavajući
proces, koji je zahvatio upravo najljepše i najvrijednije jelove
sastojine nije zaustavljen sve do danas. Bolest se iskazuje kroz odsustvo
više godišta iglica, razrijeđenje krošnje, učestalo pojavljivanje suhih grana
i živica, kroz formiranje vrha u obliku rodinog gnijezda i kroz tvorbu vodenog
srca.


Osjetljiva jela biva zamijenjivana otpornijom bukvom, tako da se govori
o konverziji vrsta. Posebno je zanimljivo da je poremećenje ravnoteže
u korist bukve bilo primjećeno još u podmlatku zdravih bukovo-jelovih sastojina
(SAFAR, 1955).


Naravno da su traženi mogući uzroci. U tradiciji biocenoloških šumskih
istraživanja istakli su ANDROIĆ i KLEPAC (1969) kompleksni, ekosistemski
karakter ove pojave i razmatrali moguće utjecaje klimatskih, geomorfoloških,
pedoloških, parazitoloških i šumskouzgojnih faktora. Spomenuti autori
dolaze do zaključka da je jelov moljac (Argyresthia fundella F. R.), inače
poznat kao sekundarni štetnik, najvažniji uzročni faktor, budući da je u
bolesnim sastojinama uvijek prisutan. Ovaj pokušaj tumačenja ostao je do
danas ne opovrgnut.


* Predavanje održano prigodom »15. Jahrestagung derGesellschaft für Oekologie
« u Grazu dne 4. rujna 1985. Prijevod: V. Glavač
429




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Tab. 2:


A(l-horizont


PH (H,0) PH (KCL) PB CD
B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign.
1 3.56 5.02 ** 3.13 4.58 ** 170.0 79.8 * * 0.6 2.7 **
2 4.96 6.61 ** 4.22 6.21 ** 226.4 62.3 ** 1.0 1.3 —
:s 4.85 4.85 — 4.40 4.37 — 60.3 70.1 — 1.2 1.2 —
4 4.84 5.02 ~ 4.23 4.32 — 53.4 52.1 — 1.5 1.2 —
6 3.86 3.88 __ 2.97 2.95 — 23.7 19.4 — 0.2 0.2 —
6 4.21 4.81 ** 3.73 4.44 *# 192.6 119.0 ** 0.6 1.2 **
7 5.21 6.60 * 4.76 6.25 (*) 269.4 111.6 ** 3.9 2.1 (*)
8 4.02 5.37 ** 3.51 4.83 ** 192.5 92-7 * 0-8 1.4 (*)
9 4.32 6.47 * i3.73
6.11 " 371.4 126.2 ** 1.4 2.4 *
10 4.08 6.96 ** 3.42 6.46 ** 450.0 124.0 ** 0.8 2.0 **
C U NI CR ZN
B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign.
1 12;5 7.4 ** 6.6 3.5 * 9.8 12.7 ** 58.7 72.5
2 20.6 4.8 ** 6.4 6.9 — 6.0 (i.l — 82.5 46.8
3 9.3 8.2 — 5.9 (i.i — 4.9 6.1 — 45.2 47.9
4 4.5 3.7 — 7.3 6.0 — 3.3 3.6 — 40.7 36.3
5 3.1 2.5 — 1.2 1.2 — 0.4 0.3 — 11.5 13.6
6 18.6 13.6 (*) 5.7 6.9 * 3-6 4.4 (*) 61.0 73-7
7 30.9 14.1 «* 11-3 8.9 — 3.5 3.7 — 167.5 72.8
8 18.1 8-9 * 4.1 5.7 — 2.3 2.4 — 77.6 64.6
9 30.8 15.8 * * 5.1 6.7 (*) 3.0 2.9 — 104.9 84.1
10 37.8 15.0 * * 6.6 6.9 — 3.8 4.2, (*) 125.6 83.2
B = pridanak V — poredba