DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 26 <-- 26 --> PDF |
bonata (pH > 6,2) spadaju tla pokusnih ploha 2, 7, 8 i 10, silikata (pH 5,0—6,2) 1, 4 i 8. u klasu izmjene iona (pH 5,2—5,0) pokusne plohe 3 i 6. te u klasu aluminija (pH 3,8—4,2) ploha 5. 3. METODA ISTRAŽIVANJA Na malom prostoru, od velikih količina po stablu slivene vode i visokim depozicijama stranih tvari oblikovano mikrostanište na pridanku starih bukovih stabala može služiti kao indikator za — ocjenjivanje veličine unosa polutanata na jednom području — senzitivnosti tla na utjecaj kiselina, akumulaciju teških metala i drugih manje ili više štetnih spojeva, tj. kao pokazatelj promjena okoliša pod utjecajem polucije zraka prouzrokovanom industrijskim društvom. n/m 1500-LIKA GORSKI KOTAR 1300 iiOO´ ©@ (D© 900´ © 700 of \f 500 300 100 1 AD HAN ??? Fagetum illyricum ... Pinetum inugoi + 9tAbieti~Fcigetum illyricum ff? Seslerio-Fagetum . Erico-Ostryeium qLD^ Seslerio —Ostryetum ?? Fagetum subalpinum !/ <»Carpinetum orientalis SI. 2: Položaj pokusnih ploha, oblici reljefa i vegetacijski profil Značajke mikrostaništa istražene su od GERSPERA i HOLOWAYCHUKA (1970, 1971), GLAVACA et al. (1970). KOENIESA (1982). GLATZELA et al. (1983), WITTIGA i NEITEA (1983). GLAVACA i KOENIESA (1984), JOCHHEIMA (1985) i dr. pri čemu je njegova indikaatrska podobnost mnogostruko potvrđena. Na svakoj pokusnoj plohi izabrano je po 10 bukovih stabala starijih od 100 godina koje se nalaze u I i la klasi stabala po Kraftu. Neposredno na rubu pridanka, tamo gdje se niz stablo sliva voda u tlo (mikrostanište) uzimane su proble tla iz Oi-horizonta organskog pokrova tla i iz A|,-horizonta. U neposrednoj blizini, otprilike 2 do 3 m daleko od pridanaka (makrostanište), uzimane su uporedne probe u istim slojevima tla. Istraživanje se dakle zasniva na 40 proba po pokusnoj plohi. tj. na ukupno 400 uzoraka tla. 432 |