DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Slične su rezultate postigli REINERS, MARKS i VITOUSEK (1975), te FRIEDLAND, JOHNSON i SICCAMA (1983) u USA. Zbog toga se može uopćcno ustvrditi da akumulacija teških metala u površinskim slojevima tla uporedno raste sa nadmorskom visinom. Vrlo je vjerojatno da suha dispozicija u subalpskim šumama premašuje vrijednosti ustanovljene u nižim dijelovima Srednje Evrope. U vezi s time treba spomenuti da su REINERS et al. ustanovili veću akumulaciju olova u subalpskim šumama od Abies balsamea a ne u iznad njih ležećim zajednicama klekovine. Iako je dispozicija olova u istraživanom području uvjetovana daljinskim transportom, postoje i primjeri bliske imisije. Tako na pr. sadrži probna ploha 5 samo u Of horizontu mikrostaništa povišene koncentracije olova, i to zbog povećanog prometa na nedugo obnovljenoj cesti Delnice — Kočcvlje. Probne plohe 3 i 4 ne pokazuju nikakovih razlika između uporedenih staništa. Niski sadržaj olova u istraženim horizontima upućuju na njihov od imisije polutanata zaštićeni položaj, što studij topografske karte potvrđuje. Pb-koncentracija u tlima šumskih sastojina subalpskog područja u Gorskom Kotaru odgovara onim u Ruhrskom području, u jednom od najindustrijaliziranih dijelova Evrope (up. KOENIES, 1982) i sliči jako opterećenim područjima u SAD (v. REINERS et al., 1975). Sadržaji olova u Oh horizontu uspoređenih lokaliteta ploha 6 i 8 jednako su visoki kao u smrekovim sastojinama uz autocestu Kassel — Hannover, u 50 m udaljenosti od kolosjeka (TIETZ, 1983). Neobično visoka koncentracija kadmija utvrđena je u Ah horizontu mikrostaništa probne plohe 7. Najviše vrijednosti dosižu ovdje 9 ppm. Vjerojatno da je tu ograničen mobilitet kadmija visokim pH vrijednostima (up. BRUMEĆ i HERMS, 1983). Slično vrijedi i za pojedine probe pokusne plohe 1. Ovako visoke koncentracije nađene su u Evropi samo u blizini olovnih rudnika ili sličnih emitenata (up. KOENIES, 1982). Koncentracija cinka i bakra upućuju ponovno na paralelitet polucijskog opterećenja sa nadmorskom visinom i reljefom. Izuzevši probne plohe 3 i 4 (djelomično i 5) postoje između mikro i makro staništa signifikantne statističke razlike, čime dolazi do izražaja povišena dispozicija ovih metala. Njihove koncentracije u sastojinama sljemenskih područja odgovaraju vrijednostima koje je MAYER (1981, 1983) pronašao u bukovim šumama Sollingena (nadalje up. ANDERSENA et al., 1980). Nasuprot tome koncentracije kroma i nikla koje su u 2 N HCl otopinama samo djelomično obuhvaćene, ne pokazuju neku zakonitost prostorne raspodjele. Rezultati su različiti od staništa do staništa. Viši sadržaj kroma utvrđen je na plohi 1, veći sadržaj nikla u Of horizontima visokogorskih sastojina (plohe 6—10). Ovi posljednji odgovaraju vrijednostima koje je KOENIES (1982) dokazao u bukovim šumama u okolici Frankfurta. Od svih mjerenih teških metala samo su koncentracije kroma niže nego u Srednjoj Evropi. Biogeokemijske cirkulacije teških metala u ekosistemu bukova šuma opisane su numerički u svojim osnovnim crtama od ULRICHA, MAYERA i KHANNE (1979) i MAYERA (1981). Njihova uloga u procesima koji dovode do umiranja šuma nije razjašnjena. Prema sadašnjem stanju nije moguće reći da li oni pripadaju predisponirajućim, uzročnim ili samo pratećim stresovima. 436 |