DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 46     <-- 46 -->        PDF

stantne gabarite dok vegetacija — šuma vremenom naravno mijenja dimenzije,
te se kod propisivanja gospodarskih mjera moraju dovesti u sklad
ove nepodudarnosti.


Gospodarski ciljevi moraju biti vrlo jasno izraženi da bi se osigurala
pejzažno-fizionomska trajnost oblika. Pri tome je važno posvetiti posebnu
pažnju regeneraciji koja treba omogućiti da nakon propadanja od fizičke
zrelosti imamo odmah ili u čim kraćem periodu zamjenu, tako da opći pejzažni
oblici nemaju nagla nepoželjna estetska osiromašenja u prostoru.


Specifični karakter gospodarenja šumama posebne namjene se očituje u
tome da se gospodarskim mjerama moramo boriti protiv utjecaja prirode, za
razliku od ekonomskih šuma gdje istim potpomažemo prirodu. Naime, sastav
tih šuma je često od vrsta van svog prirodnog areala, te biološki jača autohtona
vegetacija istiskuje postojeće vrste. U tim slučajevima pažljivo planiranim
gospodarskim mjerama uređivač mora osigurati kontinuitet tih vrijednih
postojećih šuma.


Iz naprijed navedenih razloga, kao i nekih drugih pokazatelja takve
šume su zdravstveno labilniji sistemi od nekih drugih kategorija šuma. Smatramo
da su dosadašnje imisije štetnih plinova u atmosferu (i ibez TE Plomin
II) u Istri uzrokovala nagla sušenja pojedinih alohtonih (Abies insignis,
Cedrus deodara) i drugih vrsta dok su autohtone šume zasad još očuvane.


U uređajnim elaboratima za šume posebne namjene, moraju biti posebno
dobro obrađene i definirane komunikacije u skladu sa funkcijom koja
prevladava. Budući da sve šume posebne namjene moraju imati izražen javni
karakter, samim time trebaju biti osposobljene za prihvat većeg broja
posjetilaca. Osim komunikacija treba riješiti problem prihvatne zone, za
parkiranje prostora, rješenja ulaznog dijela i dr.


Uređajnim elaboratima treba predvidjeti, naravno u skladu sa prevladavajućim
funkcijama, koji sadržaji u smislu tehničkih uređaja mogu i trebaju
doći u te šume (trim-staze, klupe i objekti i drugi sadržaji). Smatram
da to moraju propisati šumarski stručnjaci jer navedeni sadržaji trebaju biti
u optimalnom odnosu prema šumi, a nije bilo rijetkost da su raznih stručnjaci,
pretežno arhitekti, u rješavanju ovih problema vrlo agresivno zadirali
u šumske sastojine i tako ih devastirali.


Da bi se omogućilo pravilno i intenzivno gospodarenje u tim šumama
potrebno je da programi za gospodarenje sadrže i adekvatni kartografski
prikaz. Mislim da bi u ovom slučaju karte morale biti barem u mjerilu
1:2000. S obzirom da se tu radi uglavnom o daleko manjim površinama
nego što je to slučaj u ekonomskim šumama, tako bi mjerilo bilo sasvim
prikladno i za operativne potrebe.


Financiranje troškova izrade programa za unapređivanje šuma posebne
namjene rješeno je, kao i za ostale kategorije šuma, novim Zakonom o šumama,
a za financiranje intenzivnog gospodarenja treba uključiti širu društvenu
zajednicu. Bojazan da društvo nije zainteresirano za unapređenje tih
šuma nije opravdana. Nepokolebljivom, upornom stručnom argumentacijom
javnost će se sigurno uključiti u razvoj tih šuma, to više ako uspijemo dokazati
kakva je njihova uloga i karakter infrastrukturalne komponente.


Međutim moguće je postaviti pitanje je li to posao nas šumara ili prostornih
planera, arhitekata odnosno nekih drugih zanimanja. Najjednostav