DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 47 <-- 47 --> PDF |
niji odgovor na to pitanje je ovaj primjer: U Općini Rovinj na oko 30 km obale nalazi se oko 1500 ha šuma posebne namjene. Zar može tko drugi osim šumara, imajući u vidu i potrebe suvremenog života, bolje brinuti se o njihovom očuvanju i uključivanju u krajolik obalnog pojasa? Na kraju izražavam mišljenje, da veći dio postavki za šume posebne namjene trebaju važiti i za velik dio šuma na području krša, jer je i tu proizvodnja mase sječivog etata sasvim sekundarnog značaja. Imajući u vidu ogromne pejzaže koji se ostvaruju kod redovitih šumsko-gospodarskih radova (velike sjeeine, pošumljavanje površina) u ekonomskim šumama također bi trebalo voditi računa i o pejzažno-ekološkoj komponenti. Mislim da bi u području ekonomskih šuma na području svake Šumarije trebalo izdvojiti pojedine šume (ili dijelove) koje bi imale karakter šume posebne namjene ili čak odnosni prostor ili površine koje zaslužuju osnivanje šuma posebne namjene. Vjerujem da svaka Šumarija ima 25—50 ha neke šume sa izvjesnim specifičnostima, koje bi se mogle i trebale izlučiti i dati im posebni tretman. Ukoliko mi šumari već sada tako ne počnemo razmišljati, ubrzo će nas javnost na to prisiliti. Poznato je da u nekim zemljama utjecaj javnosti dolazi do izražaja u organiziranim oblicima, negdje čak u formiranju političkih stranaka. Prof. dr K1 e p a c iznio je podatak da potrošnja drva raste u skladu sa porastom razvoja pojedine zemlje, a ja sam mišljenja da i briga i osjetljivost javnosti u pogledu šuma još brže raste sa stupnjem razvoja pojedine zemlje. Zato ovime pozivam kolege da osim naših svakodnevnih briga o drvnoj masi i sječivom etatu više pažnje posvetimo šumi kao živom biću, odnosno budimo manje »drveni«, a više »zeleni«. ZAKLJUČAK Sve jači proces sužavanja prostora djelovanja šumarstva se sve više koncentrira na direktnoj utilitarnosti i time degradira uloga i značaj šuma, a i šumarstva kao privredne grane. Šumarstvo treba svojim djelovanjem putem osnova gospodarenja, programa za gospodarenje kao i gospodarskim radovima u potpunosti afirmirati opće korisne funkcije šuma i artikulirati ostvarivanje potreba društva za koristi šuma materijalne prirode. Kod izrade uređajnih elaborata osim standardnih šumarskih kriterija posebnu pažnju posvetiti estetskom uređenju šuma, oblikovanju pejzažakreativnom korištenju prostora. LITERATURA Krstić , A.: Uređenje predela i park šuma Socijalistička privreda, Beograd 1951. M a r i n o vi ć-Uzel ac, A. Socijalni prostor, Prostor i društvo SNL Zagreb 1978. Meštrović , 5.: Zaštita prirode u Jugoslaviji Radovi br. 1/84, Institut Jastre barsko, Zagreb 1984. |