DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 58 <-- 58 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA »Allgemeine Forstzeitung« {u br. 5/1985.) pod naslovom "Postupale za sprečavanje odumiranja hrastika. Troškovi visoki — uspjeh neizvjestan« iznosi primjer iz šume šumskog revira grofa Traunschena Hochleitenwald kod Wolkersdorfa kako su ugrožene šume u Istočnoj Austriji. U tom području od unatrag pet godina hrastovi su jako napadnuti imelom (Loranthus europeus L.), posebno u mladim sastojinama. Napad imele je tako jak. da ugibaju cijele sastojine. a šteta se može tek neznatno nadoknaditi izradom drva za ogrjev (koje je inače danas na visokoj cijeni). Kao jedina mjera za sada je samo skidanje imele, što je omogućeno jedino na do 10 m visokim stablima ali uz cijenu od oko 100 šilinga po stablu odnosno 10 do 15.000 šilinga po ha. Ugibanje hrasta može se pripisati i zagađenosti zraka. Ugiba ne samo hrast nego i jasen. bor. grab. a osobito pitomi kesten. Dipl. ing. Raine r E d e r, iz Donjoaustrijske zemaljske poljoprivredne komore, u istom broju A. F. daje i »Eko ček listu« za trasiranje terena za zimske sportove (skijaške staze). Činioci o kojima treba voditi računa su: — ekološko opterećenje područja, — opasnost naknadnog proširenja trase, — oštećivanje šume i mogućnost stvaranja morena, — gradnja i održavanje sistema odvodnjavanja. — stabilnost rubova šume (zaštita od vjetra i suneožara). — planiranja na trasi izvoditi ručno a ne strojem, — izbjegavati oštećivanje korjena stabala koja ostaju, — predohrana protiv udarca kamenja, — ozelenjavanje i njega trave košnjom a ne pašom stoke. Nadalje je potrebno: — računali s povećanjem šteta od divljači zbog smanjenja životnog prostora, — procjeniti štete koje bi mogle nastati od kočenja (vožnjom po dubokom snijegu preko kultura). — računali s nagibima površina skijaških staza (povećano oticanje vode sistemom odvodnjavanja), — osigurati naknadu za nepredvidive neposredne ili posredne štete, — provoditi uzgojne mjere na trasi nekoliko godina prije kako bi se spriječile štete od suneožara ili vjetra na rubnim stablima. Optimalni rok je 10 godina. Vlade SAD-a i Kanade su u sukobu zbog trgovine drvom. Vlada SAD-a odlučila je ograničiti uvoz rezane građe iz Kanade, odakle je 1983. godine, prema podacima Nacionalnog udruženja pilanske industrije SAD. uvezeno 33,6% potrošnje tih sortimenata. Time je ugrožena pilanska industrija, posebno država Oregon i Washington. Uvoz trupaca naprotiv je poželjan, ali tu je opet zapreka s kanadske strane. Naime, u interesu svoje pilanske industrije Kanada, odnosno provincije British Columbia, iz te zemlje predviđeno je ograničenje izvoza oblovine. To ograničenje trebalo bi stupiti na snagu 1.siječnja 1986. godine od kada bi se neprerađeno drvo moglo izvoziti samo u slučaju ako poduzeća zainteresirana za izvoz dokažu da bi bez izvoza proizvodnja drva na njihovom području bila na gubitku. U članku V. V. L i p i n a i L. A. Lipinove »Osobitosti provođenja protupožarne propagande u odnosu na šumu« (Lesnoje hozjajstvo. br. 9 1985) između ostalog čitamo, da i u SSSR-u šumske požare prouzrokuju seljaci paljenjem korova. Uz štete koje su posljedica požarom ogoljelih šumskih površina na području vodnog režima, opasnosti od lavina, kao vjetrobranih pojaseva za poljodjelske površine i dr. za seoska gospodarstva posebno naglašavaju i štetu nastalom uginućem mravi. Naime, kolonija jednog mravinjaka u jednom satu uništi oko 100 000 ušenaca ili dvije tisuće gusjenica. To ima za posljedicu da gubitak lišća biljaka na nezaštićenim površinama iznosi i do 10% naprama Wo kada mravi nisu uništeni. O. P. |