DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 6 <-- 6 --> PDF |
svome sastanku održanom dne 26. II. 1957. godine u prostorijama JAZU u Zagrebu. Nazočan je bio i jezikoslovac P. Rogić koji je tom prigodom održao predavanje o uporabi naziva krš i kras. Svoje glavne misli i zaključke iznio je u svome članku Kras (kras) krš — karst, objavljen u Jeziku, Zagreb, br. 4/1956—1957, str. 97 — 103. Vjerujemo da je njegovo gledište istodobno i zrcalište raspoloženja prema tome pitanju i onih znanstvenika koji su bili na tom sastanku. P. Rogić ističe kako je Područje Krasa ili Krša u našoj državi golemo. Riječ su kras u Hrvatskoj — piše Rogić — češće upotrebljavali do kraja 19. i u početku 20. stoljeća. Otad su još počeli potiskivati riječju krš. Takva mu je riječ po svome postojanju iskonski naša, ona živi punim životom u narodu i u početku 20. stoljeća. Otad su je počeli postiskivati riječju krš. Takva mu je nom svom značenju bolje odgovora naučnom pojmu s obzirom na genezu pojave, koju kao termin označava. Naposljetku, u svome članku ističe da takav termin posljednjih godina ulazi u upotrebu i kod srpskih stručnjaka (kurziv pod 13, 102). Rogićevu gledištu blisko je i objašnjenje M. Bjelovitića (1, 65) po kojem bismo riječ krš za korozijski pojam trebali upotrebljavati stoga što je to narodna riječ Hrvata i Srba, koji žive na 90°/o prostora dinarskog krša i što je kras slovenačka riječ. Mnogi su stručnjaci u Hrvatskoj i prije njega tako mislili. Kakvo značenje riječima / nazivima krš i kras nalazimo u enciklopedijama JLZ-a u Zagrebu? Da bismo na takvo pitanje mogli odgovoriti morali smo proučiti štivo pod natuknicom krš (...) i to u Općoj enciklopediji — OE, 4/1978, Šumarskoj enciklopediji — SE, 2/1963, Poljoprivrednoj enciklopediji — PPE, 2/1970, Pomorskoj enciklopediji — PE, 4/1978. i Enciklopediji Jugoslavije — EJ, II. izdanje. Samo jedan naziv — krš nalazimo kao natuknicu u PE, dva su naziva — krš i kras u natuknici u OE, a po četiri su naziva — krš (kras, kras, karst) u natuknicima u SE i PPE. Naziv je Krš u širem smislu kamena površ ili vrlet u OE i PE, a takav je krš — čitamo u PPE — razvijen i na drugim petrografskim supstratima, a ne samo na vapnenjačko-dolomitskim stijenama. PPE nas poučava da se u poljoprivredi pod riječju krš redovite razumijeva krš u širem smislu, ali dopušteno nam je da češće posegnemo i za izričajima kraško područje ili područje krša. U OE, PE, SE i PPE pod kršem (u užem smislu) razumijeva se poseban reljef s posebnom, pretežno podzemnom cirkulacijom vode. U PE čitamo da je prvotni naziv krš za pojam vrleti ili kamene pustoši po svome značenju uži od pojma krša u nauci, a to — drugim riječima znači — uži od naziva krš u užem smislu. Za OE i PE vapnenac se kao stijena otapa, za PPE se otapa samo mineral kalcit, a za SE se karbonati tope (dakle, ne topi se stijena!). Krš se u OE i PPE dijeli na krš u širem smislu i krš u užem smislu; v. pod SAŽETAK — (c)! PE nas, kao i P. Rogić, pokušava uvjeriti u to da naziv krš kao korozijski pojam sve više ulazi u srpski znanstveni jezik (napisano godine 1978). U tri su enciklopedije ispisane formule za kalcijev bikarbonat, ali svaka od njih ima svoju zasebnu formulu: u OE — (CaHCOg), u PE — Ca(HCO.) i u PPE — Ca(HCO:!)2. Pisci gotovo svih naših rječnika (i onih dvojezičnih), uglavnom upotrebljavaju riječi/nazive krš i kras kao istoznačnice (sinonime); v. SAŽETAK — (b)! U takve rječnike ubrajamo i one B. Klaića (Rječnik stranih riječi. . .) i V. Dapca (Tehnički rječnik . . .). Riječ je krš višeznačnica (homonim) pa je stoga dobro dati pregled njezinih značenja kakva nalazimo u Rječniku MH/ 412 |