DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 68 <-- 68 --> PDF |
(Narodne novine broj 4 1977.) predviđa da se trofejni list ubuduće izdaje, sa mjerama i ocjenom, i -za tetrijeba gluhana. OPĆENITO O OCJENJIVANJU LOVAČKIH TROFEJA Značenje lovačkih trofeja danas, pored uspomene na uspješan lov, dopunjeno je potrebom za uspoređivanjem određenih značajki i stvaranjem zbirki. Pošto se do trofeja sve teže dolazi njena je idealna vrijednost sve veća, kao i intimna povezanost lovca i trofeja. Trofeji moraju biti i dokaz ispravno provedenih mjera uzgoja i zaštite divljači (Z. CAR, 1959.) te predmeti ispitivanja u naučne svrhe služeći kao usporedni materijal za dijagnostiku jedne vrste i geografske forme (V. ZlVANCEVIĆ. 1962.). U lovnoj trofejistici trofeje pojedinih vrsta krupne divljači možemo podijeliti na glavne i sporedne. U jelena običnog (Cervus elaphus L.) na primjer, glavna trofeja su rogovi, a sporedna zubi »biserci«; u mužjaka divlje svinje (Sus scrofa L.) glavna trofeja su kljove, a sporedna vitica dlaka sa hrpta. Prije četvrt stoljeća glavnim trofejima u krupne svjeradi i divljih mačaka smatrane su samo lubanje. U novije vrijeme dozvolom CIC-a postala su to i krzna. Za sve glavne lovačke trofeje stvoreni su jedinstveni naputci (formule) za njihovo što objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje. Uz uzimanje točnih mjera ocjenjivanje obuhvaća i slobodnu procjenu točaka za ljepotu. Ukupan broj točaka (poena, bodova) predstavlja brojčano izraženu vrijednost trofeje. Osnivanjem CIC-a u Parizu 1930. godine u nadležnost ove organizacije pripala je i izrada jedinstvenih formula za ocjenjivanje lovačkih trofeja. U odborima CIC-a 1937. godine u Pragu izrađene su i jednoglasno usvojene metode ocjenjivanja trofeja svih vrsta evropske trofejne divljači, po kojima se po prvi put ocjenjivalo na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Berlinu iste godine. Od 1937. godine do danas, usporedo s održavanjem Generalnih skupština CIC-a, odnosno međunarodnih lovačkih izložbi pod pokroviteljstvom ove organizacije, dolazilo je do manjih ili većih dotjerivanja »praških« formula, posebno u domeni takozvanih točaka za ljepotu. Prvi opis službenih naputaka za ocjenjivanje trofeja po CIC-u u našoj emlji, koje s manjim izmjenama i dopunama koristimo još i danas, tiskan je u zagrebačkom Lovačko-ribarskom vjesniku iste godine kad su i doneseni (M. ZORlClC, 1937.). Na svim dosadašnjim zasjedanjima stalne CIC-ove komisije za lovačke trofeje nije razmatrana mogućnost ocjenjivanja trofeja lovnih ptica, pa tako ni trofeja tetrijeba gluhana. Kao glavni razlog protivljenja izradi naputka stajala je činjenica da bi sve eventualne mjere, kao težina ptice, dužina tijela ili pojedinog njenog dijela (krilo, repna pera i si.) bile relativne vrijednosti, budući da su podložne promjenama i oscilacijama ovisno o vremenu odstrela, starosti preparata i dr. Mužjak ove naše najveće slobodno živuće ptice izlagan je na lovačkim izložbama bilo kao dermopreparat u naravnoj veličini, bilo u obliku glave s vratom i grudnim štitom te repnim perjem otvorenim u lepezu. Tako ispunjen (balzamiran) služio je kao ukrasni izložak bez mogućnosti ocjenjivanja i nagrađivanja. |