DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tetrijeb spada u takozvane »bjegunce pred kulturom«, u divljač koja se ne može prilagoditi promjenama u životnom prostoru (J. TRAUNMULLER, (1971.). Prodor šumskih prometnica, bučnih vozila i motornih pila lančanica do u gotovo sama tetrijepska pjevališta do te su mjere izmijenila do tada djevičanska tetrijepska staništa da dobar revir sa ovom šumskom kokom pripada prošlosti. Da mu brojnost ne bi pala na biološki minimum, na svom području njegove sadašnje rasprostranjenosti u SR Hrvatskoj i SR Sloveniji stavljen je pod posvemašnu zabranu odstrela. Tijekom minula dva desetljeća u lovištima Šumskog gospodarstva Delnice vršio se opsegom vrlo ograničen odstrel samo kroz 5 godina. Dok je u proljeće 1951. godine na 64 tetrijebskih pjevališta bilo ukupno 122 pijevca i 256 koka (Z. TURKALJ, 1956.), trideset godina kasnije (proljeće 1982.) iznosio je ukupni ocijenjeni broj tetrijeb u našoj Republici oko 185 kljunova na 31 aktivnom pjevalištu. VANJSKI IZGLED I OCJENJIVANJE STAROSTI Ovdje ćemo se osvrnuti samo na one značajke pijevca gluhana koje su od važnosti pri primjeni naputka za ocjenjivanje, a to su: težina i dužina tijela, repna pera te vanjski izgled (ljepota) perja i kljuna. Težina tijela odraslog mužjaka u doba parenja iznosi 3,5 do 4,0 kg (Z. CAR, 1967.). U Gorskom kotaru su zabilježene težine ustrijeljenih pijevaca u poslijeratnom razdoblju u proljetnom lovu priskakivanjem i do 5,6 kg. U jesen su odrasli mužjaci teži od onih ustrijeljenih u proljećeć za 40—50° » (Z. TURKALJ, 1956.). Pored starosti težina tetrijeba ovisi i o području s kojeg potiče. Dok su tetrijebi sa Risnjaka i hrvatskog Snježnika rijetko kad prelazili težinu od 3,5 kg, prema Z. Turkalju kapelski pijevac stečen u travnju redovno je teži od 4,5 kg. Habitosom najveći i najteži tetrijebi potječu sa Karpata i Alpa, a među najlakše spadaju oni sa Pirineja i Kantabrijskog gorja (V. MIKULETIC, 1984.). Od vrha kljuna do kraja repnih pera mužjak mjeri 90—110 cm. Osnovna boja perja mu je crna s pepeljast osi vom bojom vrata, kestenjastom na krilima, sa bijelom pjegom ispod krila te zelenkasto i ljubičasto metalnim sjajem prsiju. Pod gušom mu od produženih pera crne boje naraste »brada«, koja je pri starijim primjercima duža i izrazitija. Pored oblika kljuna, širine i dužine repnih pera te veličine i otvorenosti repa starost tetrijeba utvrđujemo i po obojenosti perja. Repnih pera, njih 16—20, dužine 24—38 cm i širine 7—9 cm, ima uvijek paran broj. U vrijeme parenja odrasli mužjaci šire ta repna ili trtična pera u polukrug, formirajući lepezu. U mladih mužjaka srednja repna pera su duža od postranih, a u starijih su sva repna pera približno iste dužine. Ravno završena pera u lepezi znak su starosti (J. JAVUREK, 1979.). |