DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 79 <-- 79 --> PDF |
lozi, šumari, geolozi i dr. Nakon umirovljenja prof. Schrötera, tada već u znanosti poznat i priznat, J. Braun-Blanquet nije naslijedio očekivano i zasluženo mjesto pa se sa ženom i kćerkom vraća 1926. g. opet u Montpellier, gdje ostaje do kraja svoga života. Premda su Braun-Blanquetu u Montpellieru osigurani radni prostor u Botaničkom institutu i predavanja na Prirodoslovnom fakultetu, on razmišlja o osnutku zasebne geobotaniičke ustanove, što mu i uspijeva uz podršku istomišljenika i prijatelja iz Francuske i drugih zemalja. Tako je osnovana isprva (1927.) privatna i zatim (1930.), pod pokroviteljstvom i nadzorom Međunarodnog komiteta. Međunarodna stanica za istraživanje Mediterana i Alpa (Station Internationale de Geobotanique Mediterraneenne el Alpine — S. I. G. M. A.), direktor koje ostaje Braun-Blanquet sve do svoje smrti. Prvenstveni zadaci Stanice su ovi: 1. da razvija i promiče metode suvremenog proučavanja raslinstva na florističkoj, ekološkoj i genetskoj osnovi, 2. da upozorava na praktičnu važnost ovih metoda za šumarstvo i druge gospodarske grane i 3. da podupire geobotanička i fitocenološka istraživanja. U ranom razdoblju opstanka Stanice počinju dolaziti u Montpellier prvi Braun-Blanquetovi učenici i sljedbenici: Aichinger, Bharucha, Ellenberg, Fir- bas. Hueck, Molinier, Müller, Oberdorfer, Pawlowski, Quantin, Soroceanu, Tüxen, Walas i dr., a uspostavljaju prisne veze Allorge i Gaume (Francuska). Furrer i W. Koch (Švicarska), Szafer (Poljska), Schustler i Klika (Češka), Horva t i Horvati ć (Hrvatska), Libbert (Njemačka), De Leeuw (Nizozemska), Savulescu (Mađarska) i druga poznata imena evropske vegetacijske znanosti. Na taj je način uspostavljena trajna veza i suradnja Braun-Blanqueta i SIGMAe sa srodnim botaničkim ustanovama i istraživačima ali i s mlađim generacijama, koje su nadolazile i do danas održale uspostavljeni kontinuitet. Život i rad Braun-Blanqueta iza g. 1927. gotovo se može poistovjetiti s višestrukim zadacima i djelatnošću SIGMAe, koja je sve više postajala sastajalište geobotaničara iz Evrope i cijeloga Svijeta. Lišen svakodnevnih službenih obaveza Braun-Blanquet se u Stanici sav posvećuje svojem istraživalačkom radu te vodstvu generacija stručnjaka, kojima je SIGMA pružila mogućnost da upoznaju zasade i metode Braun-Blanquetove fitosociološke škole, da se specijaliziraju i da potom primjenjuju nove metode rada u svojim zemljama. Opisanom djelatnošću SIGMA je snažno utjecala na stil i sadržaj geobotaničkih istraživanja ne samo u Evropi nego i u Africi, Aziji i Americi. Osim posebnih publikacija, u Stanici se počela ostvarivati stalna težnja Braun-Blanqueta, da se izradi Prodrom us biljnih zajednica Evrope i Sredozemlja. Započinje i izdavanje Obavijesti pod naslovom »Communication de la Station International de Geobotanique Mediterraneenne et Alpine« (Comm. SIGMA). Kao imenovani tehnički direktor za vegetacijsko kartiranje Francuske, Braun-Blanquet sudjeluje tijekom ratnih i poratnih godina u izradi prvih vegetacijskih karata okolice Montpelliera i sredozemnih krajeva. Jednim od važnih zadataka smatrao je Braun-Blanquet osnutak komisije za nomenklaturni kodeks. Uz ostalo, i te aktivnosti učvršćuju ugled Stanice, uspostavljene međunarodne veze i suradnju među istraživačima vegetacije. Rad u Stanici uglavnom se odvijao tijekom cijele godine, uz neke izuzetke posljednjih godina: ljeti, kad Braun-Blanquet s kćerkom Mireille odlazi na svoje omiljene ekskurzije u švicarske Alpe ili u proljeće, zbog njegovih putovanja na Iberski poluotok. Osim toga i mnogi međunarodni kongresi, eiks |