DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 99 <-- 99 --> PDF |
R. K. S e a g e 1, R. Davđdson. Y. A. Elkassaby, O. Sziklay: Variation of Gone Scale and Sed Morphology an Douglas fir (Varijabilnost češernih ljuski i morfologije sjemena kod đuglazije), O. S/. i k 1 a i, Y. A. Elkassaby. R. K. Seagel: Relationship by Pseudotsuga menziesii with other Pseudotsuga Species inferred from Karyotype Reconstruction (Odnos zelene đuglazije prema drugim vrstama đuglazije obzirom na kariotip). A. Nans on, L. Paques : Breeding of Douglas — fir in Belgium through an »Evolving Seed Orchard« (Oplemenjivanje đuglazije u Belgiji pomoću »Unapređeniih sjemenskih plantaža«), J. N. King, P. B. Dan ick, C. J. He am an n, F. C. H. Yen: Selection of Traits for Growth, From and Wood Qualit in Douglas — fir Progeny (Selekcija svojstava za rast, formu 1 kvalitet drva u potomstvu zelene đuglazije), J. Ch. Bastiien, B. Roman-Amat, G. Von net: Natural Variability of some Wood internal Traits of Ooastol Douglas — fir in a French Progery Test. — Implication of Breeding Strategy (Prirodna varijabilnost nekih unutrašnjih svojstava drva u francuskom testu potomstva obalne đuglazije — Inplikacija na strategiju oplemenjivanja). A. M. K. F a s h 1 e r, Y. A. Elkassaby, O. S z i k 1 a i : Inter-Provenance Variation in the IUFRO Douglas — fir Provenance / Prageny trials (Varijabilnost unutar IUFRO provenijencija / testova potomstva đuglazije), A. M. Brunet, B. Roman-Amat: IUFRO — Douglas-fir Database, Status Report 1985 (Podaci o IUFRO provenijencijama đuglazije, Izvještaj 1985), H. J. Ott o : Site Requirements and Silvicultura of Douglas — fir in Northwestern Germany (Zahtjevi na tlo i uzgoj đuglazije tu sjeverozapadnoj Njemačkoj). U okviru -rada Radnih grupa, organizirani su terenski obilasci pokusa provenijencije obične smreke i zelene đuglazije kao i prirodnih sastojina i kultura na području Austrije. Terenski su obilasci trajaM 3 dana, a obiđeni su ovii objekti: 1. Ottenstein Pokus provenijencija obične smreke, dvije grupe (05 d 06) iz 1964/ 1968. Prema podacima izmjera debljina d visina u prvoj grupi najviše su bile biljke provenijencije Jasina (SSSR), a najdeblje biljke Vrhlabi (CSSR), dok se u drugoj grupi najviše i najdeblje biljke provenijencije Remeti, Zerna (Rumunjska). Na ovom objektu nema ni jedne naše provenijencije. 2. Rapottenstein Na ovom objektu pregledali smo sjemensku sastojinu obične smreke. Nadmorska visina ovog predjela kreće se od 600 — 1000 m, a sastoji se od 6 irevira u površini od 3.115 ha. Prosječna srednja godišnja temperatura iznosi 6.20C, a godišnje oborine 733 mm. Ovo područje pretežno sačinjavaju sastojine (kulture) smreke (68%), bukve (8%), jele (3»/o) i ostale vrste 3%>). 3. Pogstall I i II Pokusi provenijencija obične smreke osnovani su 1972. godine. Na lokalitetu Pogstall I, osnovan je pokius od 26 različitih provenijencija u 3 ponavljanja sa 48 biljaka u ponavljanju ili ukupno 3700 biljaka. Na ovom lokalitet najviše biljke imale su provenijencije: Kerschbaum (134,9 cm — Austrija) i Dieyurg (130,5 cm — Z. Njemačka), a najniže Cepelave (97,0 cm — Bugarska). 4. Na lokalitetu Deutsch — Gerisdorf, osnovan je pokus od 24 različite provenijencije obične smreke 1978. godine među kojima se nalazi i naša provenijencija Ter, koja se po visini nalazi na 20. mjestu (1200 m nad. visine). Provenijencije Ter (II 9, 1200 m nad. visine, laporski pješčenjak) se nalazi na području šumarije Ljubno (Nazarje). |