DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 21 <-- 21 --> PDF |
kova u velikoj mjeri eliminira utjecaj grafike na točnost kartiranja (SEGEDI 1980). Nanošenje točaka po relativnim koordinatama eliminiran je utjecaj točnosti kartiranja prethodnih točaka na zadnju točku vlaka. Preostalo završno linearno odstupanje fs uglavnom je posljedica točnosti terenskih podataka. Izjednačenje se vrši principijelno kao kod potpune grafičke metode, samo uz strože uvjete, manji jnmax- Razvojem računarske tehnike i programske podrške moguće je jednostavno računanje koordinata busolnih poligonih vlakova i time povećanje ekonomičnosti i točnosti geodetskih radova u šumarstvu. Vrlo efikasna je kombinacija mikroračunala i digitizera (KALAFAD2IĆ i MESTRlC 1985). Digitizerom možemo s postojećih planova očitati koordinate poznatih točaka u bilo kojem koordinatnom sustavu, može biti lokalnom, čime se eliminira spomenuti prigovor o nepostojanju dovoljno guste mreže poznatih točaka. Točnost očitavanja koordinata iznosi teorijski oko ± 0,025 mm, što je preko 10 X bolje od grafičke točnosti. Ako nemamo dovoljno identificiranih točaka, tada ih ipak moramo odrediti geodetskim ili fotogrametrijskim metodama. Odgovarajućim programom računamo vezne smjerne kutove, orijentacione kuteve, preračunavamo azimute u smjernjake, te koordinate busolnih poligonskih, a prema potrebi i detaljnih točaka. Na printeru ispisane koordinate novoodređenih točaka unosimo u kartu ručno ili digitizerom, a eventualno plotterom. Na osnovi koordinata mogu se računati površine snimljenih parcela. Program uzima u obzir i usuh karte. Ugrađena odgovarajuća dozvoljena za7 vršna linearna odstupanja treba pobliže definirati. Trebali bi voditi računa o vlakovima vezanim na točke koje su stabilizirane, s koordinatama određenim geodetskim ili fotogrametrijskim, odnosno o onim vezanim na točke, čije su koordinate skinute digitizerom s postojećih karata. 3. DOZVOLJENA ODSTUPANJA ZA IZJEDNAČENJE BUSOLNIH POLIGONA Busolni poligoni vlakovi već se davno primjenjuju u geodeziji, mjereni geodetskim stolom ili busolnim teodolitom. U katastarskoj izmjeri busola je danas većinom eliminirana, ali ostalo je važno sredstvo u šumarstvu, rudarstvu, vojsci i si. Koncem prošlog stoljeća Franjo pl. Kruži ć profesor šumarskog odjela Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, a kasnije na Tehničkoj školi u Sarajevu u knjižici pod naslovom »Praktičn o i geo metrijski točno mapovanje obodnim načino m« opisuje stacionarnu i metodu na preskok busolom i geodetskim stolom. Iste metode se opisuju i u dvojezičnoj madžarsko-hrvatskoj instrukciji »Naputak za provedbu zemaljske katastarske izmjere I dio«, Budimpešta 1906, gdje se propisuju i dozvoljena završna linearna odstupanja u ovisnosti o dužini vlaka [d] i mjerila kartiranja i to: [d] za 1:2880 fBmax = (1) 200 [d] za 1:1440 fBmal (2) 300 |