DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 33 <-- 33 --> PDF |
UDK 630*907.11 Sum. list CIX (1985) 567 STRUKTURA I ZADACI UPRAVA NACIONALNIH PARKOVA Josip MOVCAN* SAŽETAK. Autor prikazuje organizaciju uprava Nacionalnog parka »Plitvička jezera« i Nacionalnog parka Kornatsko otočje te Zoorezervata Kopački rit kao jedan primjer svrsishodne organizacije (N. p. »Plitvička jezera«) i dva primjera za neadekvatnu organizaciju uz prijedlog, kako da se one provedu, (op) MISAO O NACIONALNOM PARKU Od Yellowstona do Engadina prošlo je pedesetak godina, da bismo i mi nakon dvadeset daljnjih godina osnovali prve naše nacionalne parkove i danas, nakon trideset i pet godina, u našoj zemlji raspravljali o dvadeset i više zaštićenih prostora prirode ove kategorije. Svakako, sa manje ili više uspjeha, materijalnih i ostalih bremenitosti i spremnosti društva da ih prihvati. U momentu osnivanja nacionalnih parkova uvijek je bila prisutna misao da se na taj način tom kraju pomogne, ali i bojazan od odricanja i od velikih troškova za održavanje i administraciju. Plitvička Jezera su jedan od rijetkih nacionalnih parkova, koji ne živi od državnih ili drugih dotacija. Ona su kao nacionalni park izgradila svoj »Sistem« zasnovan na atraktivnosti prostora, prometno — geografskom položaju, zaštiti i uređenju, organizaciji posjećivanja i organizaciji pratećih servisa. Iskustva stečena u vremenu i prostoru ovoga Parka ne nude se kao uzor, već kao stečeno iskustvo u oblikovanju misli koje treba da šire ideju i rasprostranjenost nacionalnih parkova. PLITVIČKA JEZERA: NACIONALNI PARK I SVJETSKA PRIRODNA BAŠTINA Nacionalni park Plitvička Jezera osnovan je 1949. godine posebnim zakonom. Prostire se na teritoriju od 19462 ha od čega otpada na šume 15715 ha, vode 217 ha i travnjaka sa seoskim prostorima 3530 ha. Privatno je oko 3000 ha, dok društveno zemljište koristi Nacionalni park. Temeljni fenomen prirode je u hidrosistemu, a čini ga biodinamički proces tvorbe sedre (travertina). Sedra je kalcijev karbonat taložen iz vodene * Josip Movčan, dipl. inž. šum., Nacionalni park »Plitvička jezera«, p. 48 231 Plitvička jezera. Ovaj tekst je referat autora saopćenog na Internacionalnom savjetovanju Nacionalni parkovi (osnivanje, zadaci, rješenja) održanog u Cuxhavenu prosinca 1984. 567 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 34 <-- 34 --> PDF |
otopine i ponovo inkrustiran, zadržavajući kod toga najčešće oblike biljne armature (na koju se taloži). Ta šupljikava okamina pregrađuje dolinu rijeke pregradama do impozantnih dimenzija. Barijere svojim rastom akumuliraju veća ili manja jezera, koja se stepeničasto nižu jedno ispod drugoga a svoje vode preljevaju slapovima. I tako do narednog ledenog doba, koje može tu prirodnu tvorevinu razoriti da bi se nanovo rađala povratkom odgovarajuće klime. Sistem voda od kraških vrela, potoka, jezera i slapova okružuju prirodne šume bukve i jele sa submediteranskim elementima na toplim padinama. Na blažim terenima čovjek je iskrčio šume, njegovao travnjak i uzgajao stoku. U selima živi oko 2.000 stanovnika koji su većinom zaposleni u Nacionalnom parku. Nacionalni park je smješten na nadmorskoj visini od 408 do 1280 metara. Zbog svoje aktraktivnosti posljednjih godina prihvaća godišnje preko 600.000 posjetilaca iz zemlje i svijeta. Povoljnog je prometno-geografskog položaja udaljen cea 150 km od Primorja i republičkog centra Zagreba na magistrali prema jadranskoj turističkoj regiji. Nacionalnim parkom upravlja Radna organizacija, koja se osim djelatnosti u Parku bavi i privrednim djelatnostima izvan njegove teritorije radi osiguranja boljeg snabdijevanje i proizvodnje hrane, jačanja informativne i prodajne djelatnosti, prerade i plasmana vlastitih sirovina i organizacije dopunskih turističkih aktivnosti (lov i sportski ribolov). Radna organizacija zapošljava preko dvije tisuće stalnih radnika (i prema potrebi sezonskih) na slijedećim djelatnostima: a) Upravljanje, administracija i zajedničke službe 220 zaposlenih b) Zaštita prirode sa znanstvenom stanicom, prostornim planiranjem, geodetskom i imovinskom djelatnošću 80 zaposlenih c) Zaštita i njega šuma 80 zaposlenih d) Prihvaćanje, vođenje i animacija posjetilaca 80 zaposlenih e) Uređenje i održavanje građevinskog fonda i infrastrukture 120 zaposlenih f) Hotelijerstvo i ugostiteljstvo 880 zaposlenih g) Vele- i maloprodajna trgovačka mreža 220 zaposlenih h) Prerada drveta i proizvodnja brvnara 200 zaposlenih i) Poljoprivreda, stočarstvo i lovstvo 150 zaposlenih Kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih u postocima iznosi: a) Visoka i viša sprema 6,5 % b) Srednja školska sprema 14,1 % c) Visokokvalificirani i kvalificirani stručni radnici 41,4 % d) Polukvalificirani i NKV radnici 38,0 % Stručnosti zastupljene u Parku su ekonomisti, pravnici, šumari, poljoprivrednici, arhitekti, pejzašisti, biolozi, geodeti, veterinari, sociolozi, turistički i ugostiteljski, građevinski, šumski i poljoprivredni radnici, čuvari i radnici na čišćenju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Odnos između veličine Parka i potrebnog personala relativan je pojam, koji ovisi o karakteru pejzaža, njegove ugroženosti, potrebe za uređenjem i održavanjem, o intenzitetu bavljenja sa posjetiocima, njihovom broju i rasporedu tijekom godine i o asortimanu, kvalitetu i kvantitetu usluga. Neki naši nacionalni parkovi koji žive pretežno na dotaciji, raspolažu sa skromnim personalom od svega 2—5 ukupno zaposlenih na 1000 hektara površine. Ti parkovi su u fazi osnivanja ili prvog skromnog početnog posjećivanja sa minimalnim ulaganjem u njihovo uređenje i znanstveno praćenje. Plitvička jezera su prema tome više izuzetak nego pravilo u kome je uspjelo zaštitu prirode oranizacijski objediniti sa faktorima razvoja šireg prostora sa zajedničkim ciljem da na zaštićenoj prirodnoj osnovi gradi bolju budućnost regije na turizmu i njemu pratećim djelatnostima. Na čelu Nacionalnog parka je (Radnički) Savjet u kojem uz delegate organizacijskih grupacija Parka punopravno sudjeluju delegati zainteresiranih društvenih i znanstvenih struktura. Izvršni organ Savjeta je Poslovodni organ, kojeg čine vodeće ličnosti iz zaštite, uređenja, privrednih djelatnosti, financija i administracije. Nacionalni park je osim kompetencija zaštite prirode na svom teritoriju ujedno i nosioc privrednog razvoja u regiji. Kompetencije organa vlasti nose općine — komune, a nadzora republičke inspekcije. Zakonskom provedbom zaštite prirode nadzire Republički zavod za zaštitu prirode, koji ujedno izdaje prethodne dozvole za izgradnju i značajne intervencije u prostoru Parka. Najznačajniji dokumenti Nacionalnog parka izuzev Zakona o proglašenju su Statut, Prostorni plan i Pravilnik o unutarnjem redu. Statutom se reguliraju pravni, upravni i ekonomski odnosi. Prostorni plan je regulator zaštite, uređenja i korištenja Parka, a donosi ga Sabor Republike. U Nacionalnom parku trenutno se završava izrada četvrte generacije Prostornog plana. Prostorno planiranje i znanstveno praćenje kontinuirane su djelatnosti koje slijedi izrada provedbenih planova i specijaliziranih granskih planova (za šume, vode, travnjake, divljač, imovinske i pejzažne odnose). Pravilnik o unutarnjem redu regulira ponašanje čovjeka na teritoriju Parka. Jedan od bitnih faktora zaštite prirode je izgradnja svijesti radnika i stanovnika Parka, da je zaštita prirode temelj razvoja, simboličko izraženo: grana na kojoj smo savili gnijezdo, koja mora ostati zdrava i čvrsta, ali ujedno grana koja može nositi samo ograničenu količinu tereta. To znači, da Nacionalni park osim svojih prirodnoznanstvenih kvaliteta mora da služi narodu, a za to treba da je adekvatno uređen. Plitvička Jezera kontinuirano u tu svrhu uređuju i njeguju svoj »sistem« kojeg od ulaznih recepcija, do cilja posjećivanja prate uređenja parkirališta, informacije, vlastita transportna sredstva i u najosjetljivijem prostoru prirode specijalni pješački kompleks koji ne ometa prirodni razvoj a udovoljava znatiželji posjetilaca. Taj sistem je ujedno usko grlo preko kojeg se nakon pomnog praćenja može odrediti dozvoljivi broj posjetilaca Parka, tj. njegovog područja temeljnog fenomena u satu i danu, a na temelju klimatskih uvjeta i ljudskih navika u mjesecu i godini. Bitan je faktor dakle, sistem i dnevni kapacitet, a njega je lako regulirati parkirališnim potencijalom u našim uvjetima. Nacionalni park Plitvice za svoj uređeni »sistem« odnosno paket usluga naplaćuje ulaznicu iz koje se financira cjelokupno uređenje, zaštita i adekvatni dio uprave i administracije. Prateće usluge koje vrše privredne djelatnosti iz domene turizma bore se za svoj ren 569 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
tabilitet i sudjeluju u zajedničkim troškovima kao i upravljanju Parkom, putem delegata u Savjetu. Za Nacionalni park od presudne je važnosti i njegov znanstveni tretman. Park je znanstveni poligon brojnih istraživačkih institucija koje su zainteresirane na funadmetalne teme sa tog područja. Njih finaciraju fondovi Republike (putem SIZ-ova) a Nacionalni park sufinancira, koordinira i stručno sudjeluje na obradi tema koje su od praktičnog značenja za njegovu zaštitu i razvoj. KORNATSKO OTOČJE NA JADRANU, NACIONALNI PARK U OSNIVANJU Kornatsko otočje je službeno proglašeno nacionalnim parkom i sada pokušava srediti svoje upravljanje i uređenje. Prostor Nacionalnog parka Kornati od 30.000 ha obuhvaća veliki broj otoka i otočića na Jadranu čiju kičmu predstavlja izduženi, sa obalom Jadrana paralelno položeni otok Kornat sa kojim brojni manji otoci od otvorene pučine mora zatvaraju morski kanal u kojem buja život. Taj kanal i plodište živog svijeta u moru šušti je kontrast geomorfologiji otočja na kojima su prema pučini oblikovani oštro podsječeni grebeni — klifovi. Otočje je tradicionalno uzgajalište ovaca, koje su se saživjele sa kamenjarom i oskudnom ali osebujnom vegetacijom. Ta naoko golet, prekinuta je mjestimično privlačnim dolinama maslinika i vinograda do kojih ljeti navraćaju njihovi vlasnici radi obrade. Pojedinačne kućice od kamena i tzv. »bunje-< (u obliku kupe izgrađeno sklonište od kamenih ploča) upotpunjuju živopisnu sliku ovog neobičnog pejzaža. Mjestimično su prisutni i arheološki nalazi, jer je ribarenje ovamo privlačilo i antičke narode. Između Kornata i Jadranske obale je kanal kojim komuniciraju sve značajnije brodske linije. Prema tome, prostor Nacionalnog parka je oaza između pučine i prometno frekventnog kanala kojeg sa kopna treba prebroditi da bi se stiglo u mirne vode Parka. Taj park već danas posjeti oko 40.000 posjetilaca brodovima i brodicama za čije usluge njihovi vlasnici najčešće privatno, odnose svu ekonomsku korist. Nacionalni park se uključio u tu trku, na taj način da se nekoliko zastarjelih brodica kontrolira prostor parka, vodi bitku sa izgrednicima i naplaćuje skromnu ulaznicu, odnosno da se i sam uključi u prevoznike da bi uz skromnu dotaciju poboljšao standard personala. Međutim, tu nedostaje »Sistem «. Duga polagana vožnja do otočja i još dulji povratak sa razgledavanjem predstavlja za posjetioce napor koji pred kraj prelazi u monotoniju, a za Nacionalni park suviše skromne mogućnosti ponude i neznatan kapacitet. Atraktivnost Parka i relativno bliza i veoma frekvetna jadranska cestovna magistrala, koja upravo nasuprot otočju dotiče nekoliko privlačnih lučica, omogućuju ovom Parku da izgradi svoj »Sistem«, a to je mala vlastita luka uz magistralu sa planskim razvojem turističkih usluga uz parkirališta vozila, za početak dva brza broda za transport posjetilaca do sjevernih i južnih prilaza u otočje. Otočjem kao zatvorenim područjem treba razraditi itinerere za transport posjetilaca izričito vlastitom specijaliziranom flotom Parka, sa uključenjem svih atraktivnosti u paket usluga, pretežno jednostavnih, pred |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 37 <-- 37 --> PDF |
stavlja priliku za razvoju ovog Parka, koji bi vrlo brzo mogao primiti tristo tisuća posjetilaca i ostvariti prihode dostatne za svoju zaštitu i uređenje. Ovaj koncept ne isključuje kao dopunski sadržaj kontrolirano prisustvo određenoj broja jahti, koje svojom pojavom upotpunjuju vizualni doživljaj posjetilaca a Parku nove prihode. SPECIJALNI ZOO-REZERVAT KOPAČKI RIT Na ušću Drave u Dunav nalaze se posljednji ostaci panonskih močvara, koje su nakon povlačenja Panonskog mora predstavljale poplavna područja, riblja i ptičja plodišta dunavskog riječnog sistema. Brojni meliorativni zahvati učinili su svoje, a ostao je samo Kopački rit sa ljepotom svojim močvara, jezeraca i kanala obraštenih bujnom vegetacijom, nastanjenih tisućama pripadnika ptičjeg svijeta, bogatstvom riba i carstvom ritskog jelena. Taj svijet okružuju stoljetne šume hrasta, topola i vrba sa 6—8 tisuća jelena, 1.500 divljih svinja, divljih mačaka, vidra, kuna, zerdava itd. U vodama živi 40 atraktivnih ribljih vrsta a na vodi i kopnu preko 260 vrsta ptica. U vrijeme selidbe ovdje odmara preko 50.000 močvarica a u proljetnim kolonijama gnijezde tisuće čaplja, roda, gusaka, pataka, orlova, galebova, čigri, vodmara itd. Poplave uzrokuju goleme razlike u vodostaju, kojima prethode prave seobe živog svijeta na zaštićenom prostoru. Neposredno uz rezervat je znamenito lovište jelena koje vrši selekciju ove divljači i održava mu brojno stanje u skladu sa potencijalom ishrane. U neposrednoj blizini rezervata je i selo ribara koji vjekovima obavljaju svoj tradicionalno mukotrpan zanat. Sve u svemu Kopački rit je za znanstvenike raj, za lovce golemo uzbuđenje, a za običnog čovjeka gotovo nepoznat prostor iz daleke prošlosti. Uprava nastoji organizirati posjećivanje za grupe i pojedince, ali sa velikim oprezom u nastojanju da se kod toga nepotrebno ne uznemiruje zvjerad i ptice. To je doduše svega 15—20 tisuća posjetilaca godišnje, ali je značajno iskustvo prema kojem je bitno za posjećivanje prostora koji obiluje živim bićima, čovjeka prevoziti specijalno prilagođenim transportnim sredstvima kako na kopnu, tako i na vodi, na koja sredstva se životinje i ptice veoma brzo naviknu. Isto tako je bitno da se pravilno ocijeni potrebno trajanje takve vožnje, kako bi posjetioci i vidjeli i doživjeli prirodu, a isto tako ostavili dovoljno vremenskog prostora i drugima koji to žele. Postoji niz načina da se takav doživljaj dopuni drugim pratećim sadržajima, kao što je film-slajd — prezentacije, zbirke, posjet ribarskom selu, ribarski piknik, kulinarki specijaliteti, lov kamerom, slušanje rike jelena, zvukova barskog svijeta itd. Dobro organizirani »Sistem« i na ovom bi području mogao prihvatiti sto tisuća posjetilaca godišnje, sa svrhom da čovjeka upozna sa svijetom, koji pomalo nestaje a kojeg vrijedi makar u obliku »ultimum refugium«-a sačuvati. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE Želimo li da određeni prostor živi životom nacionalnog parka, tada prirodno i kulturno nasljeđe nastojimo kontinuirano njegovati i oplemenjivati |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 38 <-- 38 --> PDF |
produktima ljudskog duha jer nacionalni park nije samo zaštićena baština. već i prostor namijenjen čovjeku. Ta namjena je višestruka, znanstvena, edukativna, emotivna i rekreativna za one koji ga posjećuju, a utilitarna za zemlju i regiju koje su ga osnovale i umjesto fizičke eksploatacije ocjenile taj novi način valorizacije prostora u cjelini korisnijim. Valorizacija može biti — indirektna, kada nacionalni park živi na dotaciji i direktna kada na temelju prostudiranog sistema naplaćuje paket usluga korisnicima. Koji je način bolji ovisi o onome tko ga sprovodi. Jedan može dovesti u birokratsko zatvaranje i teoretsko čistunstvo, a drugi u prekoračenje dopustivih granica razvoja. Stoga nacionalni park mora posjedovati normativne akte zacrtane na znanstvenoj osnovi, svoj plan, koji mu propisuje uređenje, maksimum dozvo- Ijive granice i način prisustva čovjeka i svoj »Sistem«, kojim regulira uvjete i način komuniciranja u prostoru. Na primjeru Nacionalnog parka Plitvička Jezera ukazali smo na mogućnost direktne valorizacije zaštićenog prostora prirode putem turizma. Pozitivno u takvom načinu je opći trend razvoja regije, koja umjesto eksploatacije prirodnih dobara dobiva novu, unosnu djelatnost, a da direktno ne opterećuje društvo. Čovjek koji živi i radi u tako organiziranoj sredini postaje sve više svjetan opće društvene i materijalne koristi zaštićenog prostora. Sve ovo uz uvjet, da stečena materijalna korist posluži prvenstveno trajnom održanju zaštićenog sistema. Na primjeru Nacionalnog parka Kornati i specijalnog zoo-rezervata Kopački rit ukazali smo na mogućnost pronalaženja vlastitog »Sistema« za sve one zaštićene prostore prirode koji uz zadovoljnje definicije Parka posjeduju aktraktivnost, povoljan prostorno-geografski položaj i dobru volju društvene zajednice na inicijalna ulaganja sredstava za uređenje. Nije dovoljno osnovati nacionalni park i dati mu minimum »modusa vivendi «-ja, jer će ga takvog bliža i daljnja okolina osjećati kao teret. To je nadasve nepopularan put pasivne zaštite. Nacionalnom parku treba omogućit da postane jedan od faktora razvoja svoje regije i ponos sviju onih koji su na odricanju, svojom umješnošću postali nosioci razvoja a da su čovječanstvu sačuvali makar dio prirodnog i kulturnog nasljeđa. The Structure and Objectives Management of National Parks Summary The author elaborated this theme using as examples two national parks (Plitvice Lakes and Kornat Islands) and also the zooreservation Kopački rit. The Plitvice Lakes National Park has bee described in more detail where protection, maintenance services, catering and other activities are united. This national park covers an area of 19,469 ha of which 15,715 ha are covered with forest, 3,350 ha with meadows and village areas, and 217 ha with water (lakes). The National Park employs a total of 2,030 people, of which 160 work on the protection of the environment and care of the forests, while 880 work in the catering service. With regard to qualifications 6.510/« have university education or high schools, 14.1% have middle school qualification, 41.4% are hyghly-qualified and qualified expert workers, while 38% are semi-qualified workers or labourers. |