DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
tabilitet i sudjeluju u zajedničkim troškovima kao i upravljanju Parkom, putem delegata u Savjetu. Za Nacionalni park od presudne je važnosti i njegov znanstveni tretman. Park je znanstveni poligon brojnih istraživačkih institucija koje su zainteresirane na funadmetalne teme sa tog područja. Njih finaciraju fondovi Republike (putem SIZ-ova) a Nacionalni park sufinancira, koordinira i stručno sudjeluje na obradi tema koje su od praktičnog značenja za njegovu zaštitu i razvoj. KORNATSKO OTOČJE NA JADRANU, NACIONALNI PARK U OSNIVANJU Kornatsko otočje je službeno proglašeno nacionalnim parkom i sada pokušava srediti svoje upravljanje i uređenje. Prostor Nacionalnog parka Kornati od 30.000 ha obuhvaća veliki broj otoka i otočića na Jadranu čiju kičmu predstavlja izduženi, sa obalom Jadrana paralelno položeni otok Kornat sa kojim brojni manji otoci od otvorene pučine mora zatvaraju morski kanal u kojem buja život. Taj kanal i plodište živog svijeta u moru šušti je kontrast geomorfologiji otočja na kojima su prema pučini oblikovani oštro podsječeni grebeni — klifovi. Otočje je tradicionalno uzgajalište ovaca, koje su se saživjele sa kamenjarom i oskudnom ali osebujnom vegetacijom. Ta naoko golet, prekinuta je mjestimično privlačnim dolinama maslinika i vinograda do kojih ljeti navraćaju njihovi vlasnici radi obrade. Pojedinačne kućice od kamena i tzv. »bunje-< (u obliku kupe izgrađeno sklonište od kamenih ploča) upotpunjuju živopisnu sliku ovog neobičnog pejzaža. Mjestimično su prisutni i arheološki nalazi, jer je ribarenje ovamo privlačilo i antičke narode. Između Kornata i Jadranske obale je kanal kojim komuniciraju sve značajnije brodske linije. Prema tome, prostor Nacionalnog parka je oaza između pučine i prometno frekventnog kanala kojeg sa kopna treba prebroditi da bi se stiglo u mirne vode Parka. Taj park već danas posjeti oko 40.000 posjetilaca brodovima i brodicama za čije usluge njihovi vlasnici najčešće privatno, odnose svu ekonomsku korist. Nacionalni park se uključio u tu trku, na taj način da se nekoliko zastarjelih brodica kontrolira prostor parka, vodi bitku sa izgrednicima i naplaćuje skromnu ulaznicu, odnosno da se i sam uključi u prevoznike da bi uz skromnu dotaciju poboljšao standard personala. Međutim, tu nedostaje »Sistem «. Duga polagana vožnja do otočja i još dulji povratak sa razgledavanjem predstavlja za posjetioce napor koji pred kraj prelazi u monotoniju, a za Nacionalni park suviše skromne mogućnosti ponude i neznatan kapacitet. Atraktivnost Parka i relativno bliza i veoma frekvetna jadranska cestovna magistrala, koja upravo nasuprot otočju dotiče nekoliko privlačnih lučica, omogućuju ovom Parku da izgradi svoj »Sistem«, a to je mala vlastita luka uz magistralu sa planskim razvojem turističkih usluga uz parkirališta vozila, za početak dva brza broda za transport posjetilaca do sjevernih i južnih prilaza u otočje. Otočjem kao zatvorenim područjem treba razraditi itinerere za transport posjetilaca izričito vlastitom specijaliziranom flotom Parka, sa uključenjem svih atraktivnosti u paket usluga, pretežno jednostavnih, pred |