DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 37 <-- 37 --> PDF |
stavlja priliku za razvoju ovog Parka, koji bi vrlo brzo mogao primiti tristo tisuća posjetilaca i ostvariti prihode dostatne za svoju zaštitu i uređenje. Ovaj koncept ne isključuje kao dopunski sadržaj kontrolirano prisustvo određenoj broja jahti, koje svojom pojavom upotpunjuju vizualni doživljaj posjetilaca a Parku nove prihode. SPECIJALNI ZOO-REZERVAT KOPAČKI RIT Na ušću Drave u Dunav nalaze se posljednji ostaci panonskih močvara, koje su nakon povlačenja Panonskog mora predstavljale poplavna područja, riblja i ptičja plodišta dunavskog riječnog sistema. Brojni meliorativni zahvati učinili su svoje, a ostao je samo Kopački rit sa ljepotom svojim močvara, jezeraca i kanala obraštenih bujnom vegetacijom, nastanjenih tisućama pripadnika ptičjeg svijeta, bogatstvom riba i carstvom ritskog jelena. Taj svijet okružuju stoljetne šume hrasta, topola i vrba sa 6—8 tisuća jelena, 1.500 divljih svinja, divljih mačaka, vidra, kuna, zerdava itd. U vodama živi 40 atraktivnih ribljih vrsta a na vodi i kopnu preko 260 vrsta ptica. U vrijeme selidbe ovdje odmara preko 50.000 močvarica a u proljetnim kolonijama gnijezde tisuće čaplja, roda, gusaka, pataka, orlova, galebova, čigri, vodmara itd. Poplave uzrokuju goleme razlike u vodostaju, kojima prethode prave seobe živog svijeta na zaštićenom prostoru. Neposredno uz rezervat je znamenito lovište jelena koje vrši selekciju ove divljači i održava mu brojno stanje u skladu sa potencijalom ishrane. U neposrednoj blizini rezervata je i selo ribara koji vjekovima obavljaju svoj tradicionalno mukotrpan zanat. Sve u svemu Kopački rit je za znanstvenike raj, za lovce golemo uzbuđenje, a za običnog čovjeka gotovo nepoznat prostor iz daleke prošlosti. Uprava nastoji organizirati posjećivanje za grupe i pojedince, ali sa velikim oprezom u nastojanju da se kod toga nepotrebno ne uznemiruje zvjerad i ptice. To je doduše svega 15—20 tisuća posjetilaca godišnje, ali je značajno iskustvo prema kojem je bitno za posjećivanje prostora koji obiluje živim bićima, čovjeka prevoziti specijalno prilagođenim transportnim sredstvima kako na kopnu, tako i na vodi, na koja sredstva se životinje i ptice veoma brzo naviknu. Isto tako je bitno da se pravilno ocijeni potrebno trajanje takve vožnje, kako bi posjetioci i vidjeli i doživjeli prirodu, a isto tako ostavili dovoljno vremenskog prostora i drugima koji to žele. Postoji niz načina da se takav doživljaj dopuni drugim pratećim sadržajima, kao što je film-slajd — prezentacije, zbirke, posjet ribarskom selu, ribarski piknik, kulinarki specijaliteti, lov kamerom, slušanje rike jelena, zvukova barskog svijeta itd. Dobro organizirani »Sistem« i na ovom bi području mogao prihvatiti sto tisuća posjetilaca godišnje, sa svrhom da čovjeka upozna sa svijetom, koji pomalo nestaje a kojeg vrijedi makar u obliku »ultimum refugium«-a sačuvati. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE Želimo li da određeni prostor živi životom nacionalnog parka, tada prirodno i kulturno nasljeđe nastojimo kontinuirano njegovati i oplemenjivati |