DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 39 <-- 39 --> PDF |
UDK 801*316.4 Sum. list CIX (1985) 573 O NEKIM JEZIČNIM NEDOSTACIMA ZAKONA O ŠUMAMA SR HRVATSKE Ratimir KALMETA* SAŽETAK. Autor s jezične strane analizira tekst Zakona o šumama SR Hrvatske iz 1984. godine i nalazi više riječi i pojmova koji, po njegovom mišljenju, nisu u duhu hrvatskog književnog jezika ni znanstvenog kao njegove grane. Stoga predlaže, da se u buduće koriste riječi koje su bolje od današnjih, (op) Svaki bi zakonski tekst, prema Ustavu SFRJ, morao biti napisan književnim jezikom naroda kojemu je »slovo zakona« namijenjeno. Tako se redovito i postupa. Uobičajena je praksa da zakonsko štivo, prije negoli se tiska, jezično pregledava i prema potrebi ispravlja ga lektor. Radni ljudi naše socijalističke Republike s pravom očekuju da takvo štivo, njima namijenjeno, bude napisano hrvatskim književnim jezikom, a što je u suglasju s Ustavom SRH. Takav jezik svojom vrijednošću odgovara jezikoslovnom nazivu »hrvatske varijante standardne novoštokavštine«. Vjerujemo da se tako i činilo pripremajući rukopis Zakona o šumama SRH za tisak. Međutim, počesto u zakonskome tekstu, zbog kojekakvih razloga, nalazimo riječi i izričaje koji za hrvatski jezik nisu tipični. To se zbilo i s tekstom istaknutog Zakona. Ne želimo reći da odbacujemo potrebu za usklađivanjem terminoloških i nomenklaturnih sustava pojedinih struka i interdisciplinarno i to na jugoslavenskoj razini (1, 15). Naprotiv, prihvaćamo njihovo usklađivanje, ali ne i svjesno ili nesvjesno ujednačavanje — na štetu bilo kojeg jezika. Poštujemo znanje i napor zakonodavca i lektora da Zakon o šumama SRH i strukovno (šumarski) i jezično bude što razumljiviji, a što su uglavnom i postigli. Međutim, mislimo da su se u njemu ipak »uvukle« neke riječi/nazivi, neki izričaji i toponimi koji nisu u duhu hrvatskoga knjževnog jezika i znanstvenog jezika kao njegove grane. U produžetku članka ćemo ih navesti i na njih se jezično-znanstveno kritički osvrnuti. Drugim riječima to znači da se na sintaktičku valjanost zakonskog teksta nećemo osvrtati. (1) čovjekova okolina (članovi 2, 8, 87) Danas u znanstvenom jeziku kao grani hrvatskoga književnog jezika značenjski razlučujemo ove tri riječi nazive: okolina — sociološki pojam, okolica — zemljopisni pojam i okoliš — ekološki pojam. Takvo njihovo značenje pri- Prof. dr Ratimir Kalmeta, univ. prof, u m. 51000 Rijeka, D. Zervea 13/11 |