DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 41 <-- 41 --> PDF |
kvim pridjevom priopćuje da je zakonsko-šumarsko težište obradbe na (šumskom) kršu a ne na (krškoj) šumi (trebalo bi biti obratno). — Pridjev šumskokrški i izričaj šumski krš su korozijski (krškoerozijski) pojmovi. Upotrebljavamo ih kad u geomorfologiji govorimo o tzv. kršu u užem smislu. Ako je to tako, a drugačije i ne može biti, kako se onda iz popisa šumskokrških područja (član 76) moglo izostaviti toponim Gorski Kotar, najizrazitije šumskokrško područje u SR Hrvatskoj? — Pridjev šumskokrški i izričaj šumski krš s gledišta krša u širem smislu nisu prihvatljivi jer su sastavnice šumski krš te šuma i krš značenjski inkompatibilne. Naime, šuma je oblik vegetacije, a krš je stjenovito-kamenit, ogoljeo i pust kraj i to na karbonatskim i nekarbonatskim stijenama. (4.2) šumsko-krški (str. 774—775) Kao što vidimo, riječi šumsko-krški su napisane njihovim povezivanjem crticom kao grafijskim znakom. Tako napisane riječi ne tvore polusloženicu jer prva riječ (šumsko) atributno ne određuje drugu riječ (krški). Takvu jezičnu svezu možemo pročitati samo kao šumski i krški, kako to — primjerice — čitamo i svezu hrvatsko-francuski, kao — hrvatski i francuski. (4.3) šumsko-krški i šumskokrški (str. 774—775, I—II) Na osnovi naše objasnidbe pod točkama (4.1) i (4.2) možemo postaviti sljedeće pitanje: kako je strukovno (šumarski) — jezično moguće šumsko- krška područja podijeli na šumskokrška područja, kada takvi izričaji nemaju istu značenjsku vrijednost? ZAKLJUČAK o sadržaju pod točkom (4): u Zakonu o šumama SR Hrvatske trebala bi zakonsko-šumarsko-jezično biti jasna uporaba pojmova (1) šuma (> šumski), (2) krš (> krški), (3) šuma i krš (> šumsko-krški), (4) krš i šuma (> krško-šumski), (5) šumski krš (> šumskokrški) i (6) krška šuma (> krškošumski). Osim toga. zakonodavac bi trebao pod fusnotom navesti kako znanstveno gleda na krš: (a) korozijski, tj. krškoerozijski (krš u užem smislu) ili (b) nekorozijski, tj. morfološko-pedološko-vegetacijski (krš u širem smislu)? Takva bi napomena uvelike olakšala razumijevanje zakonskog štiva. (5) naredna (godina) — (član 28) Pridjev naredni ulazi u hrvatski književni leksik, ali nam naši jezikoslovci priopćuju da je takva riječ provincijalizam (11, 116) i da prednost valja dati riječi iduća (godina). Opstoje srodne riječi sljedeći i budući, a upotrebljavamo ih prema smislu rečenice. (6) oblas t (šumarstva) — članovi 106, 109) Imenica je oblast u povijesti hrvatskog jezika značila moć, vlast; dopuštenje, ovlaštenje; organizaciju koja ima političku vlast; pravo, povlasticu, itd. Danas riječ oblast u istaknutome ili sličnom izričaju zamjenjujemo jed nom od ovih triju riječi: područje, grana i opseg (7, 33). (7) o r i j e n t a c i o n i (članovi 24, 27) U hrvatsko jezikumjedbu pod točkom (2)! prednost dajemo liku orijentacijski ; v. za |