DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 42 <-- 42 --> PDF |
(8) park (članovi 5, 6) Posuđenica park (engl.) u hrvatskom jeziku stekla je pravo građanstva, što ne znači da moramo zaboraviti našu stariju i lijepu riječ -perivoj, bez obzira na njezino starogrčko podrijetlo. (9) sliv, slivno područje (član 87) Naziv sliv (slivno područje) za oznaku prostorno-hidroloških osobina rijeke upotrebljavaju naši hidrotehničari i vodoprivrednici, a namjesto zemljopisnoga naziva poriječje. S gledištia kulture jezika nedopustivo je da stručnjaci različitih struka za isti pojam imaju različite nazive. Stručnjaci u SR Hrvatskoj morali bi se odlučiti za uporabu samo jednoga od navedenih dvaju naziva. Pritom bismo trebali poštivati sljedeće pravilo: »... ako od neke znanosti prihvatimo njezino izvorno znanstveno tumačenje o pojavama koje su predmet njezina proučavanja, onda bismo od nje za takvo tumačenje morali prihvatiti i pripadajuće znanstveno nazivlje ...« (4, 128) Mislimo da je hrvatska zemljopisna znanost pozvana da pojam sliva (starij je naziv pomorje) protumači. To je prostor (područje) s kojeg se rijeka slijev a u neko more (ili jezero); kažemo — Sava pripada slivu Crnog mora, a Neretva — slivu Jadransko mora (6, 50—53). Međutim, zakonodavac upotrebljava riječ sliv namjesto zemljopisnoga naziva poriječje i to za oznaku prostora (područja) na kojem se razvio riječni sustav. Da je to tako dokazom je sljedeća formulacija u Zakonu o šumama (član 87—9): vodoprivrednih zajednica sliva. Dobro je još pripomenuti da s gledišta naše zemljopisne znanosti ni riječ sliv ni riječ poriječje ne mogu biti višeznačnice (homonimi), a niti su obje istoznačnice (sinonimi). (10) šumskogospodarka područja (član 16) — Kad bi pravopisno bilo opravdano na šumskogospodarska područja gledati kao na vlastita imena, onda bismo ih morali pisati. Slavonsko-baranjsko, 2. Srednjoposavsko, 3. Bilogorsko-podravsko... šumsko gospodarskopodručje, a ne 1. Slavonsko-Baranjsko, 2. Srednje Posavsko, 3. Bilogorsko-Podravsko . . . šumskogospodarsko područje, kako to čini zakonodavac. Kako će se tek naš jezik obogatiti vlastitim imenima ako se netko danas-sutra sjeti da napiše Istarsko maslinarskogospodarsko područje, Ličko ovčarskogospodarsko područje, Dalmatinsko-Hercegovačko mandarinskogospodarsko područje, Podravsko- Baranjsko kukuruznogospodarsko područje, itd.?! — Kakvo je to 8. Goransko-Primorsko šumskogospodarsko područje? Ponajprije, analogno našoj zamjedbi po kojoj bismo prvo slovo drugoga dijela dvočlanoga vlastitog imena morali pisati malim slovom, morali bismo postupit i kod načina pisanja šumskogospodarskog područja pod rednim brojem 8. To znači da bismo takvo ime pisali — 8. Goransko-primorsko šumskogospodarsko područje. — U vlastitom imenu Goransko-Primorsko ... nalazimo njegovu sastavnicu Primorsko, tvorbeno — vjerojatno — u svezi s toponimom Primorje (?). Na žalost, takav toponim na zemljovidu SRH i u literaturi suvremene regionalne geografije naše socijalističke Republike ne opstoji. Možda je zakonodavcu Primorje skraćeni lik od austro-ugarskog pojm a Hrvatsko primor |