DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 43     <-- 43 -->        PDF

je?! Međutim, suvremena je hrvatska zemljopisna znanost takav protunarodni
poja m odbacila, zadržavši narodna ime Hrvatsko primorje koje je danas
protegnuto na cijeli primorski pojas SR Hrvatske. Naša ga zemljopisna znanost
dijeli na (1) Sjeverno Hrvatsko primorje i (2) Južno Hrvatsko primorje.


— U popisu šumskogospodarskih područja nema područja Istre i Dalmacije
(v. član 16!). Zar je moguće da su ove dvije naše pokrajine šumskogospodarski
obuhvaćene »vlastitim imenom« 8. Goransko-Primorsko šumskogospodarsko
područje? Ako je to tako, kako ćemo onda — među ostalim — takvo
gledište dovesti u svezu sa sadržajem člana 76: Na području krša ustanovljuju
se ova šumskokrška područja: 1. Istarsko-Primorsko-Ličko (zapravo —
Istarsko-primorsko-ličko) i 2. Dalmatinsko? U popisu nema šumskokrškog područja
Gorski Kotar, što je dokazom da je zakonodavcu na ovome mjestu područje
promatranja krš u širem smislu (nekorozijski pojam). Ali mu je zato
šumskokrško područje korozijski pojam, pojam krša u užem smislu.
(11) učešće (član 81)
U hrvatskom jeziku prednost dajemo uporabi riječi udio (udjel), kao i
riječima sudjelovati i sudjelovanje, a ne riječima učestovati i učestovanje.


(12) vršit i (članovi 17, 36, 40, 45, 57)
Glagol vršiti počesto zlouporabljujemo pa vršimo sve i svašta: vršimo
pošumljavanje, vršimo natapanje, vršimo prebrojavanje, vršimo prodaju, vršimo
popis, vršimo dostavu, vršimo nadzor, itd. Jezično bismo mogli pravilnije
i ljepše reći ovako: pošumljavamo, natapamo, prebrojavamo, prodajemo, popisujemo,
dostavljamo, nadziremo, itd. I u Zakonu o šumama mogli bismo namjesto
vršiti sječa (član 36) i vrši prijenos (član 57) napisati obavljati sječa
i prenosi. O uporabi glagola vršiti pisali su neki naši jezikoslovci (na primjer
pod 10, 89, 90).


*


Dužnost nam je bila da na neke jezično-znanstvene nedostatke Zakona


o šumama SR Hrvaske upozorimo. Naše zakone ne pišemo samo za stručnjake
(pravnike i dr.) nego i za sve naše radne ljude. Zadaća je svih nas da i zakonskim
štivom sudjelujemo u procesu razvoja njihove jezične kulture.
Hoće li zakonodavac takve naše zamjedbe jezične i znanstvene naravi
usvojiti, to ne ovisi o nama.


LITERATURA


1.
B r o z o v i ć, Dalibor, O jeziku u zakonima i o zakonima jezika, »Jezik«, časopis
za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, Br. 1/1978—79; izd. Hrvatsko
filološko društvo u Zagrebu (u daljem tekstu »Jezik«).
2.
F i n k a, Božidar, Društvena okolina i zagrebačka okolica, »Vjesnik«. Zagreb, 9.
XI. 1976.
3.
F i n k a, Božidar, Načelna riječ o riječima i posebno o riječima okolina, okolica
i okoliš, »Jezik«, Br. 1/1979 — 1980.
4.
Ka l me t a, Ratimir, Kretanje ili gibanje Zemlje i Sunca. »Jezik«, Br. 4/1981—
1982.
5.
K a 1 m e t a, Ratimir, Imenice okolina, okolica i okoliš u zemljopisnome znanstvenom
jeziku, »Jezik«, Br. 2/1978 — 1979.
6.
Kalmeta , Ratimir, Zemljopisni nazivi u našem jeziku (Riječje. riječni sustav,
poriječje, morski sliv ili slijev, razvode i razvodnica), »Jezik«, Br. 2/1976—77.