DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sa ovakvom proizvodnjom ambalažnog papira »Kombinat Belišće« u znatnoj mjeri podmiruje jugoslavensko tržište sa ovim proizvodima i direktno utiče na supstituciju uvoza. Značajne količine ambalažnog papira se izvoze. U 1984. god. izvezeno je 37.825 t i ostvaren devizni efekat na konvertibilnom tržištu od 8.540.000 $. U 1985. god. procjenjuje se, da će se izvesti ambalažnih papira 45.000 t i ostvariti devizni efekat od 11,025.000 $, a 1995. god. se predviđa izvoz 85.000 — 95.000 t i devizni efekat od 23.000.000 $ po današnjim cijenama. Za realizaciju navedene proizvodnje potrebne su slijedeće količine drveta: u 1984. god. utrošeno je 425.000 prm drveta, u 1985. se predviđa oko 550.000 prm, a 1995. god. oko 700.000 prm drveta. Prije izgradnje ovih kapaciteta ocjenjeno je, da postoje dovoljne količine drveta za ovu proizvodnju na slavonsko-baranjskoj regiji kao glavne sirovine. Međutim, današnja situacija radi energetske problematike i veća orjentacijastanovništva na korištenje drveta za ogrijev, dovodi u pitanje kako sadašnjesnabdijevanje tako posebno buduće osiguravanje osnovne sirovine za proizvodnju predviđenih kapaciteta ambalažnih papira. Da ne bi doveli u pitanje uspješan rad ovih kapaciteta neophodno je potrebno da se organizirano i sistematski priđe intenzivnom uzgoju šuma (investicije u proširenu biološku reprodukciju). Osim uzgoja brzorastućih vrsta koje se sada provode (topola), potrebno je programirati u narednom periodu u znatnim količinama uzgoj breze. Početak proizvodnje poluceluloze u Belišću baziran je na korišćenju izluženog hrastovog iverja. Na osnovu vlastitog istraživanja i potrebe poboljšanja kvalitete poluceluloze prešlo se na upotrebu i drugih vrsta, kao što su: topola, bukva, breza, grab, vrba, lipa i dr. Iz rezultata istraživanja i praktičnih iskustava »Kombinata Belišća« kod upotrebe raznih vrsta lišćarskog drva došli smo do saznanja da najbolja mehanička svojstva za ambalažni papir-fluting daje poluceluloza dobivena iz breze. Za ocjenu kvaliteta, ako se sumiraju sva mehanička svojstva papira proizvedenog od poluceluloze iz raznih vrsta drva i ako se za bukvu uzme indeks 100, onda se može dati ocjena za brezu 120, a hrast 80. Iskustva koja mi imamo potvrđena su naročito u Skandinaviji gdje se za proizvodnju poluceluloze skoro isključivo upotrebljava breza. Skandinavske zemlje su na taj način, zbog boljeg kvaliteta flutinga, veliki konkurent na svjetskom tržištu što je zbog naše izvozne orjentacije veoma važno. Morfološka struktura i kemijski sastav breze veoma pogoduje proizvodnji kvalitetne poluceluloze, odnosno papira i daje mu potrebnu krutost. Krutost papira omogućava izradu kvalitetnog valovitog kartona za proizvodnju ambalaže. Prema podacima sa kojima se raspolaže, postoje znatne slobodne površine na slavonsko-baranjskoj regiji SRH na kojima bi se mogla uzgajati breza. Predlažemo, da se pripreme programi i priđe sistematskom pošumljavanju tih površina. Osim toga, postoje znatne mogućnosti konverzije manje značajnih sastojina u korist breze. Također predlažemo, da pošumljavanje brezom bude strogo namjenski za potrebe proizvodnje poluceluloze. »Kombinat Belišće« se obavezuje da će preuzeti sve raspoložive količine breze. Na osnovu navedenih činjenica, morali bi kao društvo, mijenjati odnos prema brezi i prići intenzivnije njenom uzgoju. Poznato je. da je breza u šu |