DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PRIGODNICE AKADEMIK PROF. DR MILAN ANIĆ Na inicijativu Šumarije Krasno Područna škola u tom mjestu, u sastavu Osnovne škole »S. St. Kranjčevič-" u Senju, u čast istaknutogznanstvenog radnika i akademika Dr Milana Ani ć a imenovana jenjegovim imenom i prezimenom. U čast 40 godina slobode i tog imenovanja 8. lipnja 1985. održana je svečanost »Dana škole« na kojojje Prof, dr Branimir P r p i ć održao ovaj govor: Dr Milan Anić, redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, redovni sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, rođen je 8. listopada 1906. godine u Plitvičkom Leskovcu, gdje mu otac Marko službuje kod tamošnje šumarije. Otac i majka Marija rođena Tomaić su Krasnari i u tome lijepom mjestu provodi njihov sin Milan veći dio djetinjstva. U Krasnom pohađa osnovnu školu, uz njega je snažno emotivno vezan što dokazuje svraćanjem u to mjesto pri svakoj ukazanoj prilici. Akademik Anić polazi gimnaziju u Senju i Sušaku, a titulu šumarskog inženjera postiže na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomiravši na Šumarskom smjeru. Godine 1929. izabran je i postavljen za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma istoga Fakulteta. Državni stručni ispit položio je 1931. a asistentski 1934. godine. Doktorirao je 1939. godine obranivši na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom: »Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori«. Habitirao je 1940. godine na osnovi rada: »Sociologija bilja i njena važnost za naše šumarstvo«. Za docenta je postavljen iste godine iz kolegija Dendrologija i Šumarska fitocenologija. Godine 1945. izabran je za izvanrednog, a godine 1949. za redovnog sveučilišnog profesora iz predmeta Uzgajanje šuma i Šumarska fitocenologija. Godine 1949. izabran je za predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Akademik prof, dr Milan Anić bio je izuzetno plodan znanstveni, stručni i pedagoški radnik. Prirodu i šumu volio je svim svojim bićem i tome posvetio čitav život. Bio je neumoran borac za svaki preostali kutak iskonske prirode. Dio života ugradio je u Velebit i njegove divne šume. Opisao je primorski crni bor u Senjskoj Dragi i jedan je od osnivača Velebitskog botaničkog vrta u Zavižanu. Vrlo je plodna njegova suradnja s brojnim šumarskim institucijama izvan granica naše zemlje i brojna su njegova sudjelovanja na međunarodnim skupovima. Godine 1948. sudjeluje na Sveslavenskom šumarskom kongresu u Pragu, a godine 1956. na Internacionalnom šumarskom kongresu u Oxfordu i seminaru FAO-a iz silvikulture u Čehoslovačkoj. Učestvuje u radu Internacionalne komisije FAO-a za pitomi kesten u Grčkoj i Jugoslaviji 1958. godine te u Radnoj grupi za primjenjenu fitocenologiju IUFRO-a 589 |