DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 56     <-- 56 -->        PDF

(Međunarodna unija naučno-istraživačkih institucija u šumarstvu i drvnoj industriji)
i to u Oxfordu 1956. i Varšavi 1959. godine.


Godine 1958. postaje dopisni član Akademije šumarskih znanosti u Firenci, a
godine 1965. član Istočnoalpsko-dinarske sekcije Međunarodnog društva za proučavanje
vegetacije.


U više navrata biran je za člana Nacionalnog komiteta za šumarska istraživanja
Jugoslavije te za predsjednika Savjeta za nacionalne parkove SR Hrvatske.
Biran je nadalje za:


— Predsjednika naučnog savjeta Instituta za šumarska istraživanja,
— člana Savjeta za kontrolu šumskog sjemena SRH
— član Savjeta Geološko-mineraloške zbirke i laboratorija za krš
— člana Savjeta Arboretuma Trsteno i dr.
Školske godine 1951/52. izabran je za dekana Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
Sveučilišta
u Zagrebu.
Godine 1946. predsjednik je Šumarskog društva SR Hrvatske, a godine 1945. i
1946. je glavni i odgovorni urednik časopisa »Šumarski list«.
Uz to što je izuzetno plodan znanstveni i pedagoški radnik rješava prof. Anić
s puno uspjeha mnoge praktične šumarske probleme. Od 1935. godine pa sve do
kraja života vodi zagrebačke fakultetske šume u kojima oblikuje šumske sastojine
i stvara iz njih uzorni nastavni objekt.
Njegovom zaslugom spašen je tijekom prošlog svjetskog rata zagrebački park
Maksimir. Izloživši vlastiti život spriječio je okupatora da u tome parku posjeku
drevna hrastova stabla.
Za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran
je prof, dr Milan Anić 1963. godine, a za redovnog člana neposredno prije prerane
smrti, 20. lipnja 1968. godine.
Akademik prof, dr Milan Anić napisao je preko 150 znanstvenih i stručnih
radova te objavio brojne napise o aktualnoj problematici iz područja uzgajanja šuma.
Odgojio je 39 generacija šumarskih inženjera usadivši im svoje veliko znanje
i iskustvo. Svojim učenicima prenjeo je osjećaj ljubavi za šumu tu, prema njegovim
riječima — najsavršeniju tvorevinu prirode.
Za svoj predani rad odlikovan je ordenom rada s crvenom zastavom te dobio
brojne povelje, plakete i priznanja.
Prof, dr Milan Anić imao je vrlo jasan životni cilj — rasvjetliti tajne šumskog
ekosistema, a rezultate staviti čovjeku na raspolaganje. Akademik Anić bio je istinski
velikan šumarske znanosti.


B. Prpić