DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 57     <-- 57 -->        PDF

STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI


CAD CAM ´85


U Zagrebu je 17. i 18. listopada 1985. održan tradicionalni međunarodni simpozij
PROJEKTIRANJE I PROIZVODNJA PODRŽANI RAČUNALOM ili COMPUTER
AIDED DESIGN and COMPUTER AIDED MANUFACTURING (CAD/CAM).


Organizator Simpozija je Elektrotehnički fakultet.
Pokrovitelji savjetovanja su:


Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu
Slovenska akademija znanosti in umetnosti u Ljubljani
Republička zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske
Privredne komore Jugoslavije


Ove godine po prvi puta prisutno je šumarstvo i drvna industrija u okviru
zasebne sekcije koju je vodio Šumarski fakultet, kao jedan od organizatora Savjetovanja.
To dokazuje da je ova reprocjelina došla do tog stupnja razvoja, kada se
elektroničko računalo sve više primijenjuje i kada kadrovi koji se bave tom problematikom
imaju što reći o primjeni računala u šumarstvu i drvnoj industriji.


Prvi dan savjetovanja provodio se je u plenarnoj sjednici, zajednički za sve
sekcije, dok se je drugi dan Savjetovanje vodilo po sekcijama.


Sekcija šumarstvo i drvna industrija radila je cijeli dan. Prije podne su 21
referat podnijeli stručnjaci sa fakulteta, instituta i operative šumarstva i drvne
industrije SR Hrvatske i drugih republika:


1.
S. Tomanić: Uloga elektroničkih računala u informatičkom sistemu šumarstva
2.
M. Figurić: Projektna i programska organizacijska struktura kao pretpostavka
dinamičkog upravljanja procesom proizvodnje i poslovanja uz podršku računala
,3.
Ettinger: Orvvare u informacijskom sistemu upravljanja proizvodnjom


4.
J. Kovač, F. Fizjak: Model organizacijskega in ekonomskega projektiranja tehnoloških
sistemov
5.
T. Grladinović: Analiza postojećeg stanja organiziranosti upravljanja proizvodnjom
i poslovanjem uz pomoć elektronskog računara u drvnoj industriji SR
Hrvatske
6.
V. Vondra: Sastavljanje godišnjih planova sječa i procjena potrebnog radnog
vremena, goriva i maziva za sječu i izradu drva uz primjenu elektroničkog
računala
7.
D. Horvat: Projektiranje mehaničkih mjenjača zglobnih šumskih traktora pomoću
mikroračunala
591




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 58     <-- 58 -->        PDF

8.
Z. Kalafadžić, B. Meštrić: Neke mogućnosti primjene mikroračunala pri geodetskim
radovima u šumarstvu
10.
Đ. Butković: Problem procjene kvalitete piljenica kod simuliranog piljenja
11.
V. Golja: Unapređenje rada linije u proizvodnji pločastog namještaja
12.
J. Lončar: Krojenje velikih pravokutnika u male pomoću računara
13.
I. Lipovec: Kontrola in vođenje proizvodnje ivernih plošč s pomočjo računalnika
14.
Z. Jurković: Primjena linearnog programiranja u utvrđivanju vrijednosti proizvoda
15.
B. Ušćumlić: Neka nova razmišljanja o šifriranju u drvnoj industriji
16.
V. Bogati: Primjena elektroničkog računala u RO »TVIN« Virovitica
17.
M. Tomić: Informacijski sistem drvne industrije »ČESMA« Bjelovar
18.
A. Tossenberger: Kibernetki oblik sistema upravljanja proizvodnjom uz elektroničku
obradu podataka u Dl »TROKUT« Novska
19.
S. Sever, V. Golja, D. Horvat: Digitizer kao dio mjernog lanca
20.
S. Sever, V. Golja, D. Horvat: Mikroračunala kao dio mjernog lanca na Katedri
za strojarstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu
21.
V. Hitrec: Zašto smo ovdje
Svi
referatni tiskani su u Zborniku radova, te su na taj način dostupni jav


nosti.


Simpoziju je prisustovavalo 75 učenika.


Poslije podne organiziran je okrugli stol na temu: »Stanje i putevi razvoja i
informatike u šumarstvu i drvnoj industriji SRH«. U diskusiji na okruglom stolu
koja je trajala više od 2 sata učestovao je velik broj govornika. Posebno su bile
zanimljive diskusije inžinjera I. Puškara, predsjednika Poslovne zajednice EXPORTDRVO,
akademika prof, dr M. Vidakovića, predstojnika Zavoda za istraživanja u
šumarstvu, inžinjera H. Labure, tajnika SlZ-a za odgoj i obrazovanje i šumarstvu
i preradi drva, inženjera I. Kneževića, direktora Šumarskog fakulteta i inženjera


N.
Novaka iz Slavonske šume.
U nizu pristupa problematici primjene elektroničkih računala u projektiranju,
proizvodnji, prijenosu informacija i obrazovanju šumarstva i prerade drva nije
bilo disonantnih gledanja. To je značajno ako se uzme u obzir da su skupu prisustvovali
gotovo svi koji su se do danas afirmirali u informatici šumarstva i prerade
drva.


Na okruglom stolu donesene su preporuke koje su temeljene na uvodnoj riječi
izvjestitelja dr V. Hitreca i prijedlozima diskutanata.


Donosimo sažeti prikaz preporuka:


1. Razvoj primjene računala u šumarstvu i preradi drva provodio se je u
posljednjih 10 godina u nekoliko središta bez uzajamne suradnje. Da bi primjena
računala bila efikasna potrebna je organizirana i objedinjena akcija, koja će omogućiti
brzo kolanje informacija, te izradu vlastitih univerzalnih stručnih modela
i bazičnog softwarea. To će biti omogućeno prisutnošću snažnog znanstvenog, stručnog
i političkog žarišta kao nosioca te aktivnosti — Poslovne zajednice šumarstva
i prerade drva.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 59     <-- 59 -->        PDF

2. Aplikacijski software moramo kreirati sami. Moramo biti svjesni da elektroničko
računalo s aplikacijskim softwareom nije deus ex machina koji će automatski
riješiti sve probleme. U najmanju ruku moramo biti u stanju da bazične
programe prilagodimo vlastitoj tehnologiji svaki put kada se za to ukaže potreba.
Promjenljivost tehnologije koja je vezana za tržište, standarde, inovacije i mnoge
druge faktore ne dozvoljava »crne kutije« s receptima u koje ne možemo sami
ulaziti. Bazični software moramo praviti jedinstven na temelju naših uvjeta koristeći
moderne tehnološke i organizacijske metode.
3. Moramo biti organizirani. Izrada bazičnog softwarea dugotrajan je napor
stručnjaka raznih zanimanja. Zahtijeva detaljnu analizu postojećeg stanja tehnologije
te možda i promjene nekih njezinih ustaljenih tokova. Planiranje, projektiranje
i praćenje proizvodnje pomoću elektroničkih računala bit će uzrok i posljedica
organizacijskih promjena i elemenata čitave strukture šumarstva i prerade
drva. Većina organizacijskih promjena dešavat će se paralelno s uvođenjem CAD,
CAM-a, no neke od njih su nužne pretpostavke.
4. Moramo biti obrazovani, jer korišćenje CAD/CAM-a zahtijeva informatičku
obrazovanost svih sudionika proizvodnje. Ne dakle samo onih koji programe kreiraju
ili onih koji ih direktno primijenjuju, već i ostalih čiji rad posredno ovisi
o radu elektroničkog računala. Danas se informatika uvodi već u osnovne škole.
Na fakultetima je već prisutna iako neodovoljno i ne tako kako bi trebala biti.
No čekati da nam ta generacija dođe u proizvodnju, a ne učiniti ništa prije značilo
bi zaostati još desetak godina. Očito je da moramo podržati samoobrazovanje
poduzetnijih, te inicirati obrazovanje mlađih uz rad.
5. Hardware je najmanji problem. Danas je jasno da je hardware dostupan
svima. Teško je vjerovati da ćemo u skoroj budućnosti imati jedinstven tip hardwarea.
Smatramo da to nije nužno iako tome treba težiti. Kompatibilnost hardwarea
na nivou struke nužna je zbog jednostavnosti primjene univerzalnih stručnih bazičnih
paketa programa.
6. Komisija za informatiku u šumarstvu i preradi drva SR Hrvatske
Za potrebe koordiniranog razvoja informatike u okviru reprocjeline treba oformiti
pri Poslovnoj zajednici posebnu komisiju, koja će koristeći dosadašnja iskustva
i vodeći računa o mogućnostima i potrebama predlagati mjere za unapređenje informatike
u šumarstu i preradi drva SR Hrvatske i koordinirati sve aktivnosti u tom
području.


Sastav komisije trebao bi biti takav da joj omogući navedene aktivnosti. Predloženo
je da u komisiju uđu predstavnici:


— Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
— Šumarskog instituta u Jastrebarskom,
— Instituta za drvo u Zagrebu,
— SlZ-e usmjerenog obrazovanja u šumarstvu i preradi drva,
— Operative šumarstva,
— Operative prerade drva,
— Poslovne zajednice.
Boris Ljuljka i Vlado Hitrec