DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 63 <-- 63 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI ANALI ZA ŠUMARSTVO JAZU Vol. 10 i 11/1 1. U 10. vol Anala za šumarstvo JAZU (Anales forestales) objavljeni su radovi: 10/1 (god. 1981.) — 2. Borzan: Kariotip iz endosperma crnog i običnog bora (rad na engleskom jeziku a na hrvatskom je sažetak), 10/2 (god. 1981.) — N. Komlenović: Sezonske promjene sadržaja hraniva u biljkama hrasta lužnjaka (Quercus robur L. i kitnjaka Quercus petrae (Mattuschka) Liebl., 10/3 (1982) — D. M i 1 i č i ć : Neke virusne bolesti drveća i grmlja u Jugoslaviji (tekst na engleskom, sažetak na hrvatskom jeziku), 10/4 — M. Vidaković: Valjanost sjemena dobivenog iz povratnog križanja, kao indikator stupnja inkompatibilnosti između Pinus nigra i P. sylvestris (na engleskom sa sažetkom na hrvatskom jeziku), 10/5 (1984) — D. K 1 e p a c : Neki rezultati mjerenja prirasta u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Slavoniji tijekom zadnjih 30 godina (1950— 1981.) (na engleskom sa sažetkom na hrvatskom jeziku), 10/6 (1985) — D. K 1 e p a c : Istraživanja drvne zalihe, prirasta i prilika u nastavno- pokusnoj šumi »Sungeski lug« (na francuskom jeziku sa sažetkom na hrvatskom), 11/1 (1984) — L. Pule, M. Krizo i J. Pagan : Genetika i oplemenjivanje obične bukve (Fagus sylvatica) (na eggleskom i sažetkom na hrvatskom jeziku). Uredništvo Šumarskog lista primilo je 11/2 svezak edicije JAZU KRS JUGOSLAVIJE, koji sadrži rad S, Božićević a : Rijeka Gacka — Fidrogeologija po nornice nakon energetskog zahvata za HE »SENJ«. 2. Iz pojedinih radova saznajemo: — Ž. Borzana. da je »potreban daljnji razvoj i poboljšanja tehnike radi točnije indentifikacije kromosoma i olakšane komparativne analize kariotipa, što1 je od važnosti za citotaksonomska istraživanja šumskih vrsta drveća, posebno borova «. — N. Komlenovića, da »biljke hrasta lužnjaka intenzivnije su u prikazanim pokusima nakupljale dušik, kalij, kalcij i željezo, dok su biljke hrasta kitnjaka pokazivale veće zahtjeve za magnezijem«. — D. Miličića, da neke virusne bolesti napadaju i drveće i grmlje a ne samo zeljaste biljke, a bolest se najlakše uočava u »promjeni boja listova, koje se nazivaju kloroza, mozaik, šarenilo, prstenasta pjegavost itd.« ali i u smanjivanju intenziteta rasta i vitalnosti. Ponekad se infekcija očituje samo na pojedinim dijelovima stabla, ali »mnoga zaražena stabla ne pokazuju nikakvih simptoma. Važna je i okolnost da neki virusi prelaze na potomke preko sjemena«. Između navedenih vrsta na kojima su utvrđene viroze u našoj zemlji navodimo bagrem, košćelu. topole, bazgu, smokvu. Virusi napadaju i bukvu, hrastove, brijest i dr. vrste. »Najčešći virus koji napada drveće u nas je virus mozaika krastavca (cucumis mosaic virus), koji prenose lisne uši«, Rjeđi su virusi, koje na drveće prenose insekti. Međutim kako su »drvenaste biljke koje srazmjerno dugo žive trajni su rezervoari virusa.« — Prema rezultatima istraživanja M. Vidakovića, »intenzitet je inkompatibilnosti različit između povratnog križanja i Fj međuvrsnog križanja. Intenzitet je znatno manji u povratnom križanju«. Me597 |