DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 64 <-- 64 --> PDF |
clutim inkopatibilnost je ovisna i o roditelju međuvrsnog hibrida. »Neki rezultati mjerenja prirasta u šumama hrasta lužnjaka u Slavoniji tijekom zadnjih 30 godina (1950—1981.)« već su saopćeni u Šumarskom listu (br. 1—2/1985., str. 84.) a sada evo podataka za šumu »Sungerski lug«. U dijelu te šume, koji je 1963. godine dodijeljen Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za nastavne i pokusne svrhe, osnovano je više pokusnih ploha. »Cilj prve pokusne plohe jest: u postojećoj sastojini grupimičnom prebornom sječom izgospodariti prebornu sastojinu s takvom drvnom zalihom na panju koja će trajno davati najpovoljniji prirast i omogućiti kontinuiranu i dovoljnu regeneraciju šume te tako poslužiti praktičnom šumaru kao model za gospodarenje jelovim šumama u istim ili sličnim ekološkim prilikama«. U ostvarivanju ovog zadatka od 1962. godine na pokusnoj plohi provodi se grupimična preborna sječa te je »za vrijeme posljednjih godina izgospodarena preborna grupimična jelova sastojina s primjesom smreke u dobru stanju, zdrava i bujna, s ovim karakteristikama: drvna zaliha na panju: 550 m3/ha godišnji volumni prirast: 11,6 m-Vha priliv 7 stabala godišnje po hektaru ili 1 m3 godišnje po ha sveukupna godišnja proizvodnja 12,6 m-´Vha dominantna visina stabla (H): 40 m«. Dodajemo da su mjerenjem obuhvaćena sva stabla deblja od 100 mm opsega u visini od 1,3 m iznad tla. . .« Kako je šuma Sungerski lug, do 1945. godine vlasništvo zemljišne zajednice Sunger. gospodarena stablimičnom prebornom sječom, bila »vrlo konzervativno gospodarena i sječom s godišnjim etatom od oko 5 m^/ha«, to je drvna masa dostizala i 1000 m^/ha. — Na oplemenjivanje bukve, prema L. Puleu i dr., tek se u novije vrijeme nešto više radi. »Bukva je vrsta drveća koje se teško vegetativno razmnožava. Međutim postoje i rezultati uspješnog hcterogenitivnog razmnožavanja. Kod autovegetativnog razmnožavanja u zadnjim decenijama dobri su rezultati postignuti primjenom različitih stimulatora kod razmnožavanja reznicama«. Trud se međutim isplati jer se prvi urod javlja 3—7 godina nakon cijepljenja ali, prema švedskim iskustvima, periodičnost uroda karakteristika je i sjemenskih plantaža. Među 109 naslova navedene literature nalazimo i 9 naših autora (M. Brinara s tri, B, Jovanovića i dr. s jednim i V. Mišića s dva). Sažetak na njemačkom jeziku je opširniji (potpuniji) od sažetka na hrvatskom. 3. Ukupna dužina svih vodotoka u porječju rijeke Gacke iznosila je 103,5 km (od toga 61 km same Gacke), a nakon gradnje HE »Senj« dužina stalnog vodotoka iznosi 55.4 km. Dok je prije Gacka i plavila danas tek nakon protoka od 60 m3/sek. (kanalima, tunelom, kompenzacionim tunelom) vode se odvode u stare ponore Donjeg Svičkog jezera. Rad je čekao 10 godina za objavljivanje! O. Piškorić PRIRODA časopis Hrvatskoga prirodoslovnog društva u brojevima 1—10 šk. god. 1984/85 donosi između ostalih, i ove priloge: ČLANCI Benčić Krunoslav: Helleborus, L., kukurijek Blašković Vladimir: Suza Evrope — Ta ra Blažević Ivan: Nacionalni park Brioni De Luča Nina: Veliki topir (Rhinolophus ferrumequinum, Schreber, 1774) Dolenec Zdravko: Park Donje Oroslavje i ptice gnjezdarice njegovih površina Dolenec Zdravko: Ptičja jaja |