DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 67     <-- 67 -->        PDF

P.
Barklun d (Švedski univerzitet za
poljoprivredne znanosti u Uppsali):
Djelovanje patogenih gljiva na drveće
u uslovima zagađenosti zraka,
H.
G. Mille r (Šumarski fakultet Univerziteta
u Aberddeen-u, Ujedinjeno
kraljevstvo — Škotska): Utjecaj promjene
kiselosti na vegetaciju,
E.
Matzne r (Istraživački centar šumarskih
ekosistema Univerziteta u Gotingenu,
SR Njemačka): Učinci kiselih oborina
na tlo na primjeru dviju šumskih
ekosistema na sjeveru Njemačke,
E.
B a a t h (Fakultet mikrobiološke ekologije
Univerziteta u Lundu, Švedska):
Učinci polucije na zemljišne mikroorganizme,
H.
H. Harve y (Zoološki fakulet Univerziteta
u Torontu, Kanada): Biološki
dokaz acidifikacije, mehanizam acidifikacije
i mogućnost predviđanja efekata
acidifikacije,*
J.
Remro đ (Švedsko udruženje za pulpu
i papir, Stockholm): Ugroženosti
šume i silvikultura,
J.
D e r o m e (Finski institut za istraživanja
u šumarstvo, Odjel za tlo, Vantaa):
Vapnjenje šuma kao jedna mjera
protiv acidifikacije tla,


M.
R. Star r (Finski institut za istraživanja
u šumarstvu, Odjel za tlo, Vantaa):
Propisano spaljivanje i acidifikacija
tla (spaljivanje u cilju pomlađivanja
— nap. O. P.),
K.
Kuusel a (Finski institut za istraživanja
u šumarstvu, Odjel za šume,
Vantaa): Drvni bilans Evrope i kisele
oborine,
H.
Steinli n (Institut za njegu krajolika
Albert-Ludwings Univerziteta,
* Obrađeno na primjeru riba prema
intenzitetu uginuća, brojnosti populacije,
starosnog sastava, rasta i općeg stanja
jedinki, tjelesnih deformacija (na pr. deformacija
kralježnice), sadržaja metala
(na pr. mangana može biti od dva do
pet puta više nego je normalna količina
i td.).
Freiburg i. Br., SR Njemačka): Mogu


ći učinci kiselih oborina na rast šuma,


promjene i drvna tržišta,


D.
L. Me Laughlin (Ontarijsko ministarstvo
za okoliš, Odjel za zrak, Toronto,
Kanada): Zagađenost zraka, kisele
kiše i perspektive šumarstva Kanade,
J.
Matern a (Institut za šumarstvo i
lovstvo, Zbraslav na Vit, CSSR): Rezultati
istraživanja o utjecaju zagađenosti
zraka na šume u Čehoslovačkoj,
P.
K a u p p i (Ministarstvo za okoliš,
Helsinki): Istraživanja o utjecaju zagađivanja
okoliša na ekosisteme u Finskoj.
U zadnjem referatu saznajemo, da je
u budžetu Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva te Ministarstva za okoliš u 1985.
godini osigurana svota od 9,05 mil. finskih
maraka za istraživanja o acidifikaciji od
sumpornih i dušičnih emisija, trenda acidifikacije,
određivanja najugroženijih objekata
te načina mjera za smanjivanje
zagađivanja. Istraživanja će se provoditi
u vodama, u šumama te na poljoprivrednih
površinama.


Iz jednog grafikona saznajemo, da je
od fosilnih goriva u atmosferu 1860. godine
otišlo 100 x 106 t, 1900. godine 700 x
x 106 t, 1940. 2000 x 106 t a 1980. 7000 x
106 t ugljičnog dioksida.


O.
Piškorić
LESNICKA PRACE
63 (1985), br 1—12.


Iz češkog časopisa »Lesnicka prace«
1985. godine izdvojili smo sljedeće članke:


Br. 1


Š i n d e 1 a r, J.: K pitanju sastava
šumskih sastojina po vrsti i provenijenciji
(str. 5—10). U članku se naglašava aktualnost
razmišljanja o sastavu sastojina


601