DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 68 <-- 68 --> PDF |
po vrsti drveća u CSSR. posebno u odnosu na oštećivanje šumskih sastojina putem emisija i drugih kalamiteta. Listače predstavljaju u sastavu po vrsti značajan faktor stabilizacije. Kod planiranja sastava šumskih sastojina po vrstama drveća u okviru uređivanja šuma potrebno je iskoristiti poznavanja rezultata pokusa o provenijenciji i drugih iz uzgoja šumskog drveća. U sadanje vrijeme je moguće, i potrebno, koristiti prije svega one regionalne populacije, koje su se pokazale kao optimalne za korištenje u okviru konkretnog šumskog područja. Vyskot, J.: Razmak kao osnova integracije funkcija smrekove sastojine (str. 11—15. Članak rješava problematiku integracije funkcije smrekovih sastojina u dozrijevanju gospodarske šume na osnovi modificiranih sastojinskih struktura. Optimalna struktura u odnosu na osiguranje funkcija produkcije, zadržavanja vode i oporavka mogla bi se dokazati pomoću biotermičke metode. Jedna od ovih metoda je razmak sadnica. Djelovanje i utjecaj na strukturni razvoj promatra se na Marijabrunskim površinama razmaka sadnica današnjeg šumskog pogona Kurim. Biometričkim kvantifikacijama strukturnih jedinica i kriterijima odgovarajućih funkcija je ustanovljen najdjelotvorniji efekat integracije u tipu strukture koja potječe od razmaka sadnica 1.5 x 1,5 m. K r i e g e 1, H.: Utjecaj kvalitete sadnog materijala na procese rasta borovih kultura (str. 16—22). Rad se bavi značenjem fiziološke kvalitete sadnog materijala za procese rasta poslije sadnje. Utvrđeno je, da je već kratkotrajni, 30—60 minuta dug utjecaj sunčevih zraka i vjetra na korjenov sistem utjecao negativno na sadržaj vode u korjenju, što se očitovalo nižim rastom sadnica u visinu i u debljinu te i u produkciji biomase. Od istraživanog broja najjače je opao rast biljaka, osobito kod sadnica slobodnog korjena 3/0 i 2/0, koje su kod sadnje imale relativno malu količinu korjenja 602 (kad je težinski odnos nadzemnog i podzemnog dijela veći od 3:1). Kod školovanih sadnica 1/1 i 1/2 s povoljnijom količinom korjenja nije tako značajno opao rast sadnica. Najmanji, praktično zanemarljivi gubici ustanovljeni su kod kultura, koje su osnovane sa sadnicama u omotima. S a c h, F.: Iskustva o oštećivanju tla strojevima za izvlačenje drva u Finskoj (str. 24—26). Oštećenje tla kod izvlačenja drva u Finskoj je pod utjecajem prije svega tehnologije izvlačenja drva i njezinih parametara. U odnosu na tlo vrijedi tradicionalna tehnologija sortimenata kao najštedljivija. Razvoj novih mehanizam za izvlačenje, koji površinu tla minimalno oštećuju, je omogućio, da se poveća razmak linija za izvlačenje. Veći razmak linija za izvlačenje predstavlja istovremeno i manju površinu oštećene površine tla. Stupanj oštećenja tla je reduciran uvrštenjem strojeva traženih tehničkih parametara, osobito manje težine, manjeg pritiska na tlo i točkova na gusjenicama. Za zaštitu površine tla koristi se i sezonska ovisnost poslova na iskorištavanju. Br. 2. Z 1 a b e k, I.: Gospodarenje u šumama izloženim imisijama (str. 51—55). Gotovo trećina šuma u ČSR nalazi se pod izravnim utjecajem imisija, te su uslovi rasta toliko poremećeni, da sastojine boluju na znatnom dijelu ove površine i odumiru. Kao metoda za razumno šumsko gospodarenje služe gospodarski planovi. Metodika vrednovanja, a i sadržaj gospodarskih planova za šume pod utjecajem imisija, razlikuju se i s obzirom na različite uslove za određene šumskogospodarske planove gospodarenih šuma. Sve gospodarske mjere u šumama pod utjecajem imisija su usmjerene na smanjenje šteta, smanjivanje odumiranja šuma i na osiguranje obnove sa zamjeničnim sastojinama. koje će barem djelomice ispuniti funkciju šuma. Ove mjere rješavaju samo |