DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 69 <-- 69 --> PDF |
posljedice oštećenja i bez kompleksnog uklanjanja uzroka oštećivanja ne može biti osigurana egzistencija šume, koja treba da ispuni sve svoje funkcije. Skuhravy, V.: Bitka za najznačajnijim štetnicima na sjevernoameričkom kontinentu i njezin utjecaj na ekosisteme (str. 59—65). U članku se opisuje proširenje četiri glavna štetnika šumskih sastojina sjevernoameričkog kontinenta (Lymantria dispar, Orgya pseudotsugata, Dendroctomus frontalis i Shoristoneurea fumifera) i mjere borbe protiv njih. Na osnovu literature prikazana su popratna djelovanja kemijskih sredstava korištenih protiv ovih štetnika na život ekosistema i sabrani podacima o korištenju aviona u suzbijanju ovih štetnika. Skopi-Bukaček : Urod i vrijednost sjemena obične smreke sjemenske godine na području Kostelec nad Cyrnymy lesy (str. 66—70). Šumarija Krumlov provela je 1980. — 81. godine na pokusnim plohama školskog šumarskog pogona Kostelec nad Cernymy lesu kvantitativno i kvalitativno vrednovanje bogatog uroda sjemena smreke. Po 1 ha ubrano je 13,086.860 sjemenki. Ispadanje sjemenki kulminiralo je između 6. i 15. IV 1981. godine s 31,1% ukupnog broja sjemenki. Najveću prosječnu težinu 1000 komada (5,84 gr) sjemenki imala su stabla uz rub sastojine a najmanju (5,623 gr.) one sa stabala u unutrašnjosti sastojine. Najveću klijavost imale su sjemenke iz doba kulminacije ispadanja, nižu one s početka ispadanja a najnižu s kraja tog razdoblja. Hubaček, J.: Šumsko gospodarstvo Finske (str. 74—79). Finska spada među najšumotivitije zemlje u svijetu. Na ukupnoj šumskoj površini od 28,778.000 ha ocjenjuje se drvna zaliha na 1.596 mil. m3. Narodno gospodarstvo Finske, koje je relativno siromašno na sirovinama, temelji se za sada na velikoj masi drvne sirovine. Drvna industrija, kojoj pripadaju prema stavovima narodnog gospodarsta, šumarstvo i drvnoprerađivačka indu strija, sudjelovalo je u 1980. godini sa 14% u nacionalnom dohotku i proizvodilo je gotovo 46% finskog izvoza. U 50-tim godinama izrađena je i prihvaćena veoma široko postavljena koncepcija razvoja šumarstva u ukupnim mjerilima. Njezina realizacija, povezana s velikim investicijskim ulaganjima (600 mil FM godišnje) donijela je pozitivne rezultate. Br. 3. Skuhravy, V.: Štetni insekti u šumskom gospodarstvu ČSR, akcije protiv njih i problem imisija (str. 99—103). U CSR se u posljednje vrijeme poduzimala sveobuhvatna borba protiv ariševog savijača (Zeiraphera diniana) u smrekovim sastojinama primjenom sredstava Actellic EC 50 (Pirimiphosmeryl) i Ambush (Permethrin). Nizom metoda praćena su djelovanja kemijskih postupaka na životinjski dio šumskih ekosistema. Iako je primjena insekticida predstavljala oštar zahvat — osobito je pogođena fauna u krošnjama stabala i fauna insekata u potocima — nije došlo do uništenja nekojih vrsta. Populacije pojedinih vrsta su se obnovile. Sto više ozbiljnije djelovanje na sastav životinjsokg dijela ekosistema imaju imisije i kisele kiše. Kao posljedica promjene biljnih porodica mijenja se i životinjski dio ekosistema te vrste s uskom ekološkom valencijom iščezavaju. Skypala, J. i P r o n k o v a, S.: Isporuka drva iz državnih šuma u šestoj petoljetki (str. 108 — 116). Karakteristika iskorišćivanja šuma u ČSR-u je, da se smanjio udio jačih sortimenata u korist tanjih, prostornog, a posebnog celuloznog, drva. Time se smanjio i prihod državnih šuma iako su u istom periodu opetovane povišene cijena sortimenata i postignuti zadovoljavajući odnosi između pojedinih sortimenata. Stoga se kao imperativ nameće nužnost poboljšanja gospodarenja u državnim šumama. Kroči 1, Pavel-Kročil, Petr. : Iskustva s pogonom sistema za automat |