DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UDK 630*189:626.1/.4 Sum. list CIX (1985) 541


STUDIJA UTJECAJA VODNE STEPENICE ĐURĐEVAC
NA ŠUMU REPAŠ


Branimir PRPIĆ*


SAŽETAK. Autor analizira utjecaj planiranih gradnja stepenica
na rijeci Dravi za hidroelektrane Đurđevac i na stanišne
uvjete šume Repaš. Analiza pokazuje, da bi gradnja tih stepenica,
odnosno dovodnih i odvodnih kanala, zbog sniženja razine podzemnih
voda imala negativan učinak i ugrozila opstanak sadašnjih sastojina
hrasta lužnjaka. Ugroženošću opstanka šume nastale štete
ne sastoje se samo u drvnoj masi nego, u znatno većoj mjeri, i
smanjenju općekorisnih funkcija nizinskih šuma. (op)


UVOD


Izgradnjom vodne stepenice Đurđevac predviđeno je izvođenje dovodnog
i odvodnog kanala. Dovodni kanal je u visokom nasipu i obložen,
a odvodni čitav u usjeku te prolazi kroz naslage šljunka. Uz samu površinu
zemljišta prolazi ekološkim profilom šumskih ekosistema gospodarske jedinice
»Repaš-Gabajeva greda«.


Izvođenjem vodne stepenice i njenog odvodnog kanala uslijediti će sniženje
razina niskih podzemnih voda čak za 4 m što predstavlja značajnu promjenu
vodnih prilika u stojbinama šume Repaš, što će prema našim dosadašnjim
saznanjima, te na osnovi podataka iz stručne literature nepovoljno
utjecati na vitalitet vrsta drveća nizinskih šuma, a posebno na hrast lužnjak
(Quercus robur L.).


Projekt VS Đurđevac predviđa u uzvodom dijelu objekta određenu
stalnost razina podzemnih voda što u odnosu na sandašnje stanje znači sniženje
visokih i povišenje niskih razina podzemnih voda. U ovome slučaju potrebno
je utvrditi kako će ovaj pomak utjecati na šumsko drveće, odnosno
hoće li ova promjena uvjetovati zamočvarenje stojbine sa svim negativnim posljedicama
na šumski ekosistem.


1. SADAŠNJE STANJE NIZINSKE SUME REPAŠ
1.1. Položaj
Šuma Repaš prostire se s obje strane toka rijeke Drave, u nizinskom području
koje se nalazi u graničnom području uz NR Mađarsku, na prostoru


* Prof, dr Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska
c. 25.
541