DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 70 <-- 70 --> PDF |
sko navlaživanje u šumskom rasadniku (str. 117—122). Prilog obrađuje rješenje automatskog navlaživanja na površini od 2.000 m´i s odgovarajućim centrom za automatizaciju, koji predstavlja najvažniji elemenat sistema za navlaživanje. Proizvedeni centar za automatizaciju je opremljen sa 4 vremenska releja RTS-51 i jednim individualno konstruiranim programatorom. Ovaj selektor omogućuje kontrolu 15 selenoidnih ventila s mogućim izborom triju osnovnih programa: prskanje za osvježenje. dopunsko navlaživanje i zaštitu protiv mraza. Dimitrovsky-Kountny - V esecky : Arboretum rekultivacije na Sokolovskom području (str. 130—133). Rezultat rekultivacije devastiranih tala na manjim razbacanim površinama, uz ostalo, ovisan je i o izboru vrsta za ova netipična staništa. Jedna od etapa u tom poslu je i osnivanje arboretuma na devastiranim površinama. Takvi arboretumi za sada su jedinstveni ne samo u Češkoj nego i izvan Češke. Tako arboretum Antonin omogućuje sistematski studij šumarske problematike rekultivacije kako teoretski tako i praktički. Dobiveni rezultati su originalni i daju osnovnu podlogu za realizaciju šumarske rekultivacije i malih i velikih površina devastiranih rudarskom i industrijskom djelatnošću. Humbursky - Urban: Sume i industrijske emisije (str. 149—162). Autori konstatiraju, da je u posljednje vrijeme razvoj šuma neprekidno ometan nepovoljnim vanjskim utjecajima. Mjere koje se poduzimaju u ČSR-u doduše ublažuju posljedice ali ne otklanjaju uzroke šteta i u koliko se znatnije ne smanje emisije štetnih tvari ne može se očekivati ni poboljšanje stanja šuma. Nužno je sistematski pratiti stanje šuma i analizirati podatke u Institutu za šumarstvo i lovstvo (VULHM), Institutu za uređivanje šuma Lestoprojekt te u šumarskoj praksi. Pri tome, kažu autori, treba uzeti u obzir da povećano zagađivanje zraka nije jedini negativni činilac, ali oslabljenje sastojine manje su otporne na djelovanje ostalih nepovoljnih činilaca, osobito insekata. Skuhravy - H o c h n u t : Pojava smrekovog prelca i ariševog savijača u CSR 1983. godine (str. 153—156). Pojava smrekovog prelca 1983. godine u ČSR-u istraživana je na 1 182 lokacije pomoću feromonskih klopki s Disperlure Feromonom, koji je proizveden u Čehoslovačkoj (ČSSR). Podaci su graiički prikazani time, da je samo u 11 revira po jednoj klopci bilo više od 800 primjeraka. Pojava ariševoj savijača istraživana je u rubnim područjima ČSR-a te u nekoliko odabranih lokaliteta u srednjoj Češkoj i u Moravskoj. Pojavljivanje pokazuje tendenciju stalnog opadanja, pa se i površina kemijskog tretiranja protiv ovih štetnika stalno smanjuje. Veća pojava je zabilježena samo na tri mjesta — na Krušnoj gori, Krkonošama i Orlickim gorama. —. Machaniček, J.: Skladištenja bukvice iz uroda 1982. u šumskom pogonu (str. 157—161). Da bi se bogati urod bukvice u 1982. godini nakon gotovo 30-godišnjeg nerodnog perioda iskoristio1 posvetila se sabiranju i daljnjem postupanju sa sjemenom najveća pažnja. Od ukupno sabrane količine 79.117 kg posijano je u jesen oko 10.000 kg, a sve ostalo sjeme je u suradnji šumarske prakse i sjemenske konstrolne stanice Instituta za šumarstvo i lovstvo u Uherskom Hradištu uskladišteno. Za kratkoročno čuvanje su preporučene hladnjače s temperaturom od 0—5° C. Veoma prikladno se pokazalo čuvanje bukvice u paletama za povrće, koje su omogućile potpuno iskorištenje prostora skladišta i laku kontrolu sjemena. Za duže vrijeme bukvica je čuvana u postrojenjima za zamrzavanje VEB (nar. pod. Mrazirny), jer šumarska praksa za sada ne posjeduje prikladne klimatizirane prostore za skladištenje. Kako se redovnom kontrolom kvalitete utvrdilo, nije se životnost bukvice uskladištene u postrojenjima za zamrzavanje preko dvije zime gotovo ništa reducirala. |