DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— Prudil, A.: Sistem strojeva za šumske rasadnike (str. 161—167). Poduzeće za tehnički razvoj državnih šuma u Olomoucu razvija i proizvodi sada cijeli niz strojeva za najveća proizvodna područja šumarstva uključujući sredstva mehanizacije za šumske rasadnike. Predloženi članak uvodno obavješćuje o strojevima za pripremu tla, za sjetvu i školovanje sadnica te za kultivacione radove. Br. 5. Krečmer-Perina-Polenc : Doprinos šumskog gospodarstava zaštiti voda i tla kao dio brige o životnoj sredini ČSR (str. 195—203). U vodnom gospodarenju i na zasititi voda u CSR-u sve veća je uloga šume. Od najvećeg značenja je zaštita izvorišta na koju je po Instrukcijama Ministarstva šumarstva i vodnog gospodarstva ČSR br. 13/80., izlučeno 17% šumske površine ČSR. Dalje u nizu po vrijednosti je zaštita vodnog gospodarstva u rajoniziranim šumama područja izvorišta (16—26,5«/o površine šuma ČSR). Priloženi članak obrađuje upoređenje stanja zaštite vodnog gospodarstva u različitim zemljama i naglašuje značenje šumskotehničkih melioracija kao sastavnog dijela vodnog gospodarstva i šumarstva ČSR. Belsky : Pregrađivanje bujica i odrona u CSR (str 204—208). Tijekom druge polovice prošlog stoljeća uređenje bujica u Češkoj postepeno je iz ruku šumara prelazilo u ruke čistih bujičara. Međutim organizacionim promjenama od 1. siječnja 1962. godine djelatnost pregrađivanja bujica opet je uvrštena u državne šume. Sada državne šume gospodare sa 19.654 km bujica, od kojih je 1238 km uređeno. Vrijednost osnovnih sredstava dosiže 1255 tisuća KČS. Obujam investicionih gradnja i održavanja na neuređenim sekcijama bujica bit će ovisan o sadanjim zadacima šumarstva, koje pretežno svoje kapacitete usmjeravaju na velike rasadnike šumskog drveća, pogone za održavanje strojeva i izgrađuje te moderniziranje stambenog fonda. Š i m i č e k, V.: Novi hibridi vrba za učvršćivanje obala vodnih tokova (str. 215 —218). Učvršćivanje obala vodnih tokova spada među jeftina i efektivna sredstva zaštite obala. Sastojine osnovane obično primjenjivanim vrbama obrastu brzo profil proticanja i zahtijevaju redovno održavanje koje je mučno i malo efektivno. Autor je nastojao generativnim križanjem uzgojiti određene vrste vrba s niskim rastom, kod kojih bi se moglo znatno reducirati redovno održavanje pa i eliminirati ga. U toku 1971—1983. godine uspjelo je uzgojiti 45 hibrida, od kojih je 14 određeno za utvrđivanje obala vodnih tokova. Novi kultivari izgledaju veoma perspektivni a njihova optimalna primjena je kod regulirnaja manjih vodotoka i kod pregrađivanja bujica. K r e š 1, J.: 100 godina šumskotehničkih melioracija — pregrađivanje bujica u CSSR (str. 219—224). U godini 1884. osnovana je po francuskom uzoru služba za pregrađivanje bujica sa ciljem da spriječi štetno djelovanje bujice. Glavno sredstvo pored regulacije tokova bila je mjera za obnovu pokrovne vegetacije, prije svega šumskih sastojina. S vremenom je služba proširena za zaštitu izvorišta i na poboljšanje klimatskih odnosa. Za tu djelatnost počeo je primjenjivati naziv šumskotehničke melioracije. Prvi takvi zahvati izvršeni su na izvorištima Labe i Bečve te potoka Rakovnik a zatim u većini brdskih i brežuljkastih područja. Bogatoj djelatnosti u pregrađivanju bujica pridonijeli su prof. dr. V. Kaisler i prof. F. Miiller, na koje su se nadovezali prof. L. Skatula, doc. Z. Valek a u Slovačkoj prof. R. Binder te mnogi drugi. Za dajnji uspješan razvoj šumskotehničkih melioracija potrebno je odvagnuti pozitivne i negativne strane njihovog stogodišnjeg postojanja. 605 |