DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Br. 6. Husak, F.: Šumsko gospodarstvo i istraživanja u lovstvu (str. 243—247). Istraživanja u lovstvu u ČSSR su po tradiciji povezana s istraživanjima u šumarstvu i upravljana po ministarstvima za šumarstvo i vodoprivredu u ČSR i SSR.* Osim glavnih radnih mjesta u Institutu za šumarstvo i lovstvo (VULHM) Jilovište- Strnady i Instituta za šumarstvo u Zvolenu bave se istraživanjima u lovstvu poljoprivredne i veterinarske visoke škole, specijalizirane državne veterinarske ustanove i nekoliko radnika Cehoslovačke Akademije znanosti. Istraživanja su usmjerena na uzgoj niske divljači u sadanjim ekološkim uslovima. Suma pruža u uslovima industrijalizacije i intenzivne poljoprivredne visoke proizvodnje relativno povoljniji okoliš za preživljene divljači. Istovremeno mora se obratiti pažnja i istraživanju odnosa između šuma i divljači, osobito visoke koja guli koru. Važnost rješene problematike zahtijeva usku suradnju istraživačkih kapaciteta i njihovu koncentraciju na glavne probleme a dobivene rezultate treba u šumarskoj i lovnoj praksi pojedinačno primjenjivati. Semiradova, E.: Oštećivanje šumskih sastojina solju za posipanje cesta (str. 251—255). Oštećivanje sastojina uz ceste posljednjih godina ozbiljan je problem. Jedan od najvažnijih štetnih tvari je sol, kojom se zimi posipavaju ceste za sprečavanje zamrzavanja cestovne površine. Za poduzimanje zaštitnih mjera, pa i legistativne naravi, potrebno je utvrditi udio soli za oštećenje odnosnih sastojina. Dokumentacija o tome nalazi se u asimlilacionom aparatu (prije svega sadržaj klora u njima) te u tlu (pH vrijednost, sadržaj Na„0). C h r o u s t, L.: Biomasa iz uzgojnih sječa u borovim mladim sastojinama (str. 256—260). Članak donosi kratku analizu * CSR = Češka socijalistička republika, a SSR = Slovačka socijalistička republika istraživanja o biomasi mladih borovih sastojina i o količini, koja je korištena u uzgojnim sjekovima. Desetgodišnja mlada sastojina proječne visine 3 m proizvodi 17 t biomase suhe supstancije, 20 godišnja već 98 t. po ha. Udio iglica u 10 godina je 16%, u 20 godina 9% a u 30 godina samo 6´Vo. Zelene grane u 10 godina iznose 22%, u 20 godina 14">/o a u 30 godina 9n/a. Na boljim bonitetima koristi se u 10 godina 2—3 t biomase, u 20 godina do 26 t. Za srednje bonitete se računa s minimalnom količinom 5 t korištene biomase. U fazi čišćenja koristi se na manipulativnoj površini 10.000 ha godišnje oko 50.000 t suhe supstance biomase, (116.000 m3). Energetska vrijednost tone biomase odgovora 0,45 t nafte. Da se osigura rentabilno korištenje sve biomase iz mladih sastojina za šumarstvo, potrebno je zbog racionalizacije obraditi tehnologiju korištenja i izvlačenja. D e j m a 1, J.: Utjecaj nivoa drvnih sortimenata na prodaju drva (str. 261— 264). Autor iznosi analizu konkretnih rezultata učeća sortimenata smrekovih stabala, koja su korištena u nasumce odabranim sastojinama na području šumarskog pogona. Rezultati provedenih analiza očito pokazuju, kako još velike rezerve postoje na području kvalitativnog vrednovanja korištenog drva i kako bi se znatno mogla povisiti prosječna prodaja proizvedenih sortimenata, ako bi se kod sortimentacije potpuno iskoristila mogućnost, koji sada važeće cehoslovačke državne norme dopuštaju. Br. 7. Svestka-Vankova : Rezultati primjene biopreparata protiv ariševog savijača u smrekovim šumama Krkonoša (str. 304—310). Na osnovu četverogodišnjih istraživanja (1980.—1983.) o djelovanju biopreparata na bazi Bacillus thurringiensis na gusjenice ariševog savijača u prirodnim uslovima Krkonoša utvrđeno´ je, da je za zadovoljavajući mortalitet štetnika potrebno 1 do 2 kg po 1 ha biopreparata s |