DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 75 <-- 75 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE DRUŠTVO ITŠDI ZAGREB U POSJETI DRVNOJ INDUSTRIJI »SLAVONIJA« U SLAVONSKOM BRODU Povodom visoke 95 godišnjice osnivanja i gotovo stoljeća postojanja i rada velikih pogona drvne industrije u Slavonskom Brodu organizirao je DIT šumarstva i drvne industrije ZAGREB posjetu grupe svojih starijih članova uglednom i danas jednom od najvećih kolektiva drvne industrije u Hrvatskoj, »SLAVONIJI« drvnoj industriji SLAVONSKI BROD. Medu posjetiocima koji su se dana 24. rujna 1985. god. okupili u Sindikalnom domu »Slavonije«, uz više poznatih stručnjaka iz šumarstva i drvne industrije, bili su i bivši dugogodišnji rukovodioci tog kolektiva, inženjeri Antun Ferić, Ivan Cirkveni i Bogomil Čop, te poslovni suradnici inženjeri Ivan Dusper i Vid Fašaić, prof, dr Roko Benić i dr. Svoje starije kolege, »veterane šumarstva i drvne industrije« a naročito svoje bivše rukovodioce srdačno su primili i pozdravili sadašnji rukovodioci »SLAVONIJE d. i.« glavni direktor, odnosno predsjednik poslovodnog odbora Josip M i- k i ć, predsjednik radničkog savjeta Mehmed S e h r i ć i rukovodioci radnih organizacija SOUR-a, inženjeri Rudolf K u č e r a. Josip K v e s i ć, Ivan M a u r o- v i ć, Josip Š v a j c e r i Milan Carić. SI. 1. Izletnici s predstavnicima >Slavoni skladištu furnirskih trupaca uvezenih iz Afrike. Foto: Z. Spoljarić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Sastanak i razgovore s uglednim gostima otvorio je predsjednik Poslovodnog odbora Josip Mikić i u širem izlaganju prikazao povijest poduzeća od osnivanja 1890. godine i razvoj današnjeg kombinata SOUR »SLAVONIJA«, uspjehe ali i probleme kolektiva. Izlaganje je bilo popraćeno i filmom o razvoju radnih organizacija SOUR-a od Oslobođenja, od 1945. godine, dalje. Prema programu posjete gostima je prikazan rad pogona radnih organizacija Impregnacije drva, Proizvodnje furnira i ploča. Proizvodnje namještaja, Proizvodnje i montaže strojeva i uređaja za drvnu industriju, zatim veoma dobro opremljenog skladišta repromaterijala i lijepo i reprezentativno uređenih prostorija društvene prehrane. Poslije obilaska tvornica te ručka u Sindikalnom domu nastavljeni su razgovori o perspektivi razvoja kao i o problemima koji u sadašnjoj privrednoj situaciji zemlje prate ovaj veliki kolektiv, i drvnu industriju naše zemlje uopće. U želji da i čitaocima Šumarskog lista, naročito kolegama šumarima, prikažemo nastajanje, razvoj i probleme jednog velikog kombinata drvne industrije, onako kako je prilikom posjete nas starijih šumarskih i drvarskih stručnjaka »SLAVONIJI« drvnoj industriji SLAVONSKI BROD izloženo, napisali smo ovaj članak. INDUSTRIJSKA PRERADA DRVA U SLAVONSKOM BRODU O osnivanju prvog drvno-industrijskog pogona u tada Brodu na Savi 1890. godine i radu velikih kapitalističkih poduzeća »SLAVEX« i »SLAVONIJA d. d.« već je pisano u Šumarskom listu, u broju 9—10 1970. (članak Joze Mikića: »Povodom 80. godišnjice osnivanja i razvoja »Slavonije« drvne industrije Slavonski Brod« i članak Biljak-Penzar u broju 3—4/1967.) Zato, samo da podsjetimo čitaoce, reći ćemo ukratko da je poduzeće Blau et comp.« (francuski kapital) izgradilo 1890. godine u Brodu pogon pilane i bačvarije, koji nastavlja rad pod firmom »SLA VEX d. d«. Desetak godina kasnije, 1901. god. osnovano je, no s većim udjelom domaćeg kapitala, i drugo poduzeće u Brodu pod nazivom »SLAVONIJA d.d.«. Prvo od dva poduzeća s velikom pilanom (11 jarmača) bavilo se uglavnom pilanskom preradom, manje proizvodnjom furnira, naprotiv je »Slavonija« imala manju pilanu ali veću proizvodnju furnira, a pred rat i proizvodnju panel i šper ploča, parketa i dijelova namještaja. U oba poduzeća bilo je zaposleno oko 850 radnika. Veliku pilansku proizvodnju uslovilo je, u ono vrijeme, obilje starih slavonskih šuma i dobra mogućnost plasmana na tržištima Evrope, radi svojih estetskih i mehaničkih svojstava veoma cijenjene »slavonske hrastovine«. 1937. godine osnovano je u Brodu i treće veliko poduzeće obrade drva »DITAD, poduzeće za impregnaciju drva«. Dakle tri velika poduzeća industrijske prerade drva, a moglo bi se dodati još jedno, »ORIOLIK«, proizvodnja tapeciranog namještaja u Oriovcu nedaleko Broda, nalaze privredno-ekonomsko opravdanje da u gradu na Savi izgrade velike industrijske pogbme, koji su se u veoma različitim prilikama i uvjetima rada ovdje, ne samo održali, nego su pokazali i primjeran razvoj. Za osnivanje i rad prvih pilanskih pogona starih »Slavexa« i »Slavonije« bila je odlučna povoljna lokacija ´Broda na Savi´ (naziv Slav. Broda u to vrijeme), u centru bogate šumske regije u slavonskoj Posavini, na obali plovne rijeke i 610 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 77 <-- 77 --> PDF |
SI. 2. Direktori »Slavonije Dl« od 1952. do 1985.: Ivan Cirkveni, dipl. inž. Antun Ferić, dipl. inž. i Josip Mikić Foto: Z. Špoljarić raskrsnici magistralne željezničke pruge i odvojka za Bosnu i Hercegovinu. Taj grad posjedovao je izvanredne prometne veze i transportne mogućnosti, što je omogućavalo jeftinu dobavu sirovina i iz udaljenih šuma, i izlaz s gotovim proizvodima na svjetsko tržište. A za održavanje i daljnji razvoj industrijske prerade drva u Slavonskom Brodu, poslije rata i oslobođenja zemlje, osim i tada dobre lokacije, najznačajniji faktor bila je svjesna radnička klasa koja se decenijama čeličila u borbi za svoja prava, za poboljšanje nadnica i teških uvjeta rada, te postala i značajan partner zainteresiran za opstanak i daljnji prosperitet svoga poduzeća. Ovo se najbolje vidjelo kada su radnici »Slavonije« odmah po završetku rata pristupili obnovi u ratu uništenih i veoma oštećenih objekata i postrojenja, te već polovinom mjeseca svibnja 1945. godine počeli s redovnom proizvodnjom. U vrijeme obnove ti radnici su dali preko jedan milijun dobrovoljnih radnih sati, i mnogi od njih proglašeni udarnicima. RAZVOJ POSLIJE II SVJETSKOG RATA II svjetski rat ostavio je iza sebe teška razaranja i pustošenja. Od predratnih kapaciteta drvne industrije u Brodu bilo je oko trećina potpuno uništeno i trećina teško oštećeno. Okupatorska vojska je pri povlačenju minirala i zapalila pilanu »Slavonije«, dok su objekti i postrojenja »Slavexa« bili razoreni od teških bombardiranja iz zraka, tako da su oba poduzeća dočekala oslobođenje potpuno onesposobljena za bilo kakvu proizvodnju. Po završetku rata pristupilo se obnovi objekata, dok su strojevi vađeni iz ruševina i zgarišta i osposobljavani za rad. 1946. godine dva pogona spajaju se u jedno jedinstveno poduzeće, »SLAVONIJU « drvnu industriju, sa stalnim sjedištem u Slavonskom Brodu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 78 <-- 78 --> PDF |
U periodu obnove i u godinama ekonomske blokade (1948—1950.) radi se u Brodu živim tempom, u tri smjene i angažirani su svi kapaciteti drvne industrije, kako bi se podmirile potrebe intenzivne izgradnje u zemlji i ogromna potražnja njenih proizvoda u svijetu. Novi moment i stimulans razvoju poduzeća nastupio je 1950. godine, kada je donesen "Osnovni zakon o upravljanju privrednim poduzećima«. Radnici »Slavonije « su među prvima preuzeli radnu organizaciju na upravljanje te već 17. 10. 1950. g. izabrali prvi radnički savjet. Najznačajniji momenti u razvoju materijalne osnove rada bili su: 1947. god. kada se osposobljava i pušta u rad pogon za izradu građevne stolarije; 1952. god. kada se prilazi izradi i izvršavanju prvog programa rekonstrukcije; 1958. god. vrši se rekonstrukcija i koncentracija proizvodnje furnira sa potrebnim energetskim izvorima i gradi te počima radom tvornica panel i šper ploča; 1962. god. počima radom tvornica lamel parketa. U tom periodu preorijentiran je pogon građevne stolarije na proizvodnju namještaja, pa je dopunjen i obnovljen strojni park; od 1964. godine realizira se novi razvojni program s preseljenjem na novu lokaciju u industrijskoj zoni grada, iste godine izgrađena je i puštena u rad nova pilana s potrebnim skladištima; 1968. god. sagrađena je i puštena u rad na novoj lokaciji energana; 1969. god. puštena u rad nova tvornica masovnog i lamel parketa sa suši onicama; 1970. god. puštena u rad nova tvornica namještaja; 1975. god. podignuta je nova energana za potrebe tvornice ploča i tvornice za opremu interijera (stara lokacija). Završetak tako burnog razvoja poduzeća, sada SOUR »SLAVONIJA« drvna industrija, i ono što se smatra najvećom radnom pobjedom kolektiva u cijelom gotovo stoljetnom vremenu trajanja nastao je, kada su izgrađeni i 1978. godine pušteni u rad novi proizvodni kapaciteti: — suvremena tvornica furnira kapaciteta oko 20 milijuna m- furnira, — impregnacija drva kapaciteta 41.000 m3, koja svojim tehničkim i transportnim rješenjima spada u najmodernije kod nas i u Evropi, — objekti za davanje tehničkih usluga (održavanje sredstava rada) i proizvodnju dijelova opreme potrebne drvnoj industriji. Osim tih objekata izgrađen je suvremeni restoran društvene prehrane s dnevnim kapacitetom od 2500 obroka. Usporedo s izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, naročito zadnjih godina, izgrađeni su i prodajni prostori vlastite trgovačke mreže, kao i prodajni prostori udruženih proizvođača namještaja, tako da se danas raspolaže s ukupno 18000 m- vlastitog prodajnog prostora u preko 25 lokacija, u svim većim gradovima i svim našim republikama. »SLAVONIJA« drvna industrija je danas, kao što su njeni prethodnici »Sla- vex« i »Slavonija ti. d.« bili od svog početka, poznati izvoznik drvnih proizvoda. 612 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 79 <-- 79 --> PDF |
SI. 3. Detalj iz proizvodnje otpresaka iz furnirskih listova. Foto: Z. Špoljarić »Slavonija« izvozi u preko 30 zemalja Evrope i svijeta putem vlastite organizacije za izvoz-uvoz i drugih organizacija udruženog rada. Zanimljiv je poslovni pokušaj vlastite proizvodnje egzota potrebnih za furnire u Africi. 1978. godine »Slavonija d. i.« je zajedno s radnim organizacijama »Bilokalnik« iz Koprivnice i»Astra« iz Zagreba osnovala mješovito poduzeće za eksploataciju i preradu egzotičnih vrsta drva u Kamerunu, kao poslovna suradnja sa zemljama u razvoju.* »Slavonija d. i.« bila je inicijator i aktivno angažirana u akcijama za poslovno- tehničko povezivanje sa znanstvenim i sa drugim organizacijama proizvodnje i prometa, te uspješno ostvaruje poslovno-tehničku suradnju s većim brojem partnera u zemlji i inozemstvu. Najbolju sliku o veličini ovog kombinata drvne industrije pružaju ovi podaci: »Slavonija d. i.« danas u svojim tvornicama s novim tehnologijama proizvodi: furnirani i masivni namještaj 90.000 jedinica furnire iz svih domaćih i egzotičnih vrsta drva 22.000.000 m2 impregnirane pragove i skretničku građu 20.000 m3 telegrafske i telefonske stupove 15.000 ms razne vrsti bitumena 25.000 t piljenu građu tvrdih i mekih listača i egzota 20.000 mS panel i šper ploče te oplemenjene ploče 5.000 m3 lamelirane otpreske 1,500.000 jedinica masivni i lamel parket 500.000 m2 opremu interijera za 10 hotela opremu za pneumatski transport i pročišćavanje zraka, te čelične konstrukcije Vidi B. Hribljan : Kamerun i njegove šume. Šumarski list, 1982., br. 6—8, str. 295. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 80 <-- 80 --> PDF |
KADROVI. DRUŠTVENI STANDARD Svaka etapa u razvoju zahtijevala je i jačanje kadrovske osnove, pa se to ključno pitanje napretka rješavalo putem kreditiranja učenika i studenata na raznim razinama usmjerenog obrazovanja neophodnih struka (tehničara, inženjera, ekonomista), doškolovanja postojećih kadrova kroz više, visoko i postdiplomsko osposobljavanje i putem raznih specijalizacija. Danas u SOUR »SLAVONIJI« drvnoj industriji, od oko 2600 zaposlenih, ima 340 radnika s visokom, višom ili srednjom spremom, 900 visokokvalificiranih radnika i 6 magistara nauka, dok je na pr. u 1950. godini bilo svega 8 inženjera i 145 VKV radnika. Isto tako stalno se razvija i proširuje društveni standard radnika, te SOUR danas raspolaže s 400 stanova, uz to je velikom broju radnika dodijeljen kredit za individualnu stambenu izgradnju. Sagrađen je restoran društvene prehrane sa 1300 m´-? prostora, te radničko odmaralište s 300 pansiona dnevno. Uz to se svake godine šalje na oporavak na more i klimatska lječilišta preko 100 radnika i oko 100 njihove djece. RAD I PROBLEMATIKA PROIZVODNJE DANAS Razvoj velike radne organizacije, makar bio i tako bujan i spektakularan kako je ovdje prikazano, ne prolazi bez teškoća. Nije to bilo ni u daljoj prošlosti, jer su i tada nastajale povremene privredne krize, podsjećamo na pr. na onu najtežu oko 1930. godine, kada su mnoga poduzeća pod teretom privredno-ekonomskih nevolja prestala s radom. Brodska drvna industrija preživjela je krize, pa i dva velika rata, od kojih je II svjetski rat gotovo potpuno razorio njene objekte i uređaje. Po tom su 1964. godine i grad Brod, i okolica i industrijski uređaji u znatnoj mjeri stradali od potresa. Ali uvijek su, uz ulaganje velikih napora ljudi, građani i radnika, štete sanirane, i krenulo se dalje. I danas naša zemlja ponovno prolazi kroz razdoblje velikih teškoća, te — kako je na sastanku u »Slavoniji d. i.« spomenutog dana naglašeno — pslovanje i ovog poduzeća u proteklom petogodišnjem razdoblju se odvijalo u vrlo složenim uvjetima privređivanja. Posebno su istaknuti problemi: 1. Snabdijevanje sirovinama, repromaterijalom i rezervnim dijelovima. Sve veće su teškoće oko dobave sirovina, naročito pilanske i furnirske oblovine kvalitetnog hrasta i jasena. Poteškoće su. po mišljenju poduzeća, naročito u zatvaranju općina i regija bogatijih šumama u svoje uske granice, i koje protežiraju proizvodne, uglavnom pilanske, kapacitete, na svome području bez obzira na najbolje iskorišćivanje sirovine. Tako se mnogo kvalitetnih trupaca osposobnih za skupocjeni furnir prerađuje na pilani. U tom pogledu očekuje se djelovanje Poslovne zajednice »Exportdrvo«, Zagreb, kojoj je jedan od najglavnijih zadataka usmjeravanje proizvodnje drvne industrije ka specijalizaciji i finalizaciji, također i usmjeravanje sirovine za kapacitete prvenstveno namijene izvozu, no ovaj čas se još ne osjeća djelovanje tog novog sistema. Smanjene su također i mogućnosti uvoza egzota za proizvodnju furnira važnih za kompletiranje asortimana. Teško se dobavlja kreozotno ulje potrebno impregnaciji drva, pa rezervnih dijelova i alata. Sve to izaziva poremećaje u proizvodnji, česte zastoje i stvaranje »uskih grla«. 614 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 81 <-- 81 --> PDF |
2. Nedosljednosti u provođenju mjera ekonomske politike., naročito na području cijena, izazivaju poremećaje u izvršavanju planskih zadataka, utječu na rasi troškova proizvodnje, na zaostajanja u radu i posljedicama gubitaka u finalnoj proizvodnji. 3. Neadekvatan tretman izvoza. Još uvijek nije riješeno pitanje odgovarajuće stimulacije izvoza, a poslovanje otežavaju visoke kamate, općenito slaba stimulacija rada, itd. No usprkos teškoćama i zaprekama drvna industrija Slavonskog Broda u svome razvoju korača dalje. Tako je na pr. otvoren proces daljnjeg udruživanja radnih organizacija prerade drva. proizvodnje namještaja i drugih iz ovog područja rada. koji na području općine Slav. Brod danas ima četiri. To su: »SLAVONIJA Dl« sa 2600 radnika, »ORIOLIK«, koji zapošljava 1200 radnika, »ŠAMCANKA« 120 i »TIGAR « 50 radnika, ukupno 4000 radnika i s visokom vrijednosti proizvodnje. (Novčane pokazatelje namjerno ne iznosimo radi čestih promjena koje uzrokuje visoki nivo sadašnje inflacije). Zatim SOUR »SLAVONIJA Dl« razvija nove programe, kao — izgradnju obiteljskih stambenih kuća u suradnji s građevnim poduzećem i Institutom za građevinarstvo u Zagrebu, — usavršava se program proizvodnje masivnog namještaja s izmjenom dizajna po želji kupaca sa zapadnog tržišta — i teži se većoj finalizaciji proizvodnje, — proširuje se program proizvodnje strojeva i dijelova, — pitanje dobave sirovina, to jest trupaca i poluproizvoda, rješava se boljim povezivanjem s radnim organizacijam šumarstva i primarne prerade drva, — U vezi s uključivanjem »SAMCANKE« u kombinat pristupilo se podizanju plantaža vrbovih šiba na površini 1000 ha i omogućio razvitak pletarstva u ovome kraju, uz kooperaciju s malom privredom i domaćom radinosti. Ideje ne manjkaju, a u Brodu ni oni koji će ih provesti u djelo. U tom smislu tople želje za dobar napredak svih radnih organizacija SOUR- »SLAVONIJE« drvne industrije SLAVONSKI BROD od nas koji smo dne 24. rujna 1985. god. posjetili taj kolektiv i od Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Zagreb. U društvenim prostorijama u Zagrebu na ovaj posjet trajno će podsjećati reprodukcija jedne slike krčkih gromača Otona Glihe, koju je poklonila RO »Slavonija « (napominjemo, da su »gromače« našle mjesto i u Guggenheimovom muzeju u New Yorku, USA). Ing. Vladimir Špoljarić |