DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Oborine su kontinuirane tijekom čitave godine, a pojavljuju se dva oborinska maksimuma, u srpnju — 100 mm i studenome — 93 mm. Tijekom vegetacijskog razdoblja padne u Đurđevcu 459,7 mm što iznosi 55" n od sveukupne godišnje količine oborina. Ovakve oborinske prilike su vrlo povoljne za razvoj šumske vegetacije. Nizinske šume s hrastom lužnjakom, poljskim jasenom i crnom johom kao edifikatorima trebaju, međutim, više vode za transpiraciju u vegetacijskom razdoblju nego što padne kiše u tome periodu. O tome ćemo raspraviti kasnije. Suma Repaš kao suvisli šumski kompleks obavlja modifikaciju nekih makroklimatskih parametra. Ovo se posebno odnosi na ublažavanje minimalnih i maksimalnih temperatura zraka, vjetar, zračnu vlagu pa i količinu oborina. Ovu tvrdnju temeljimo na podacima silvimeteoroloških stanica Opeke i Spačva i na njihovoj usporedbi s podacima najbližih meteoroloških stanica izvan šume. 1.2.2. Reljef Područje šume Repaš je ravnica u kojoj je izražen mikroreljef. Najniži lokalitet u šumskom predjelu Telek je 115 m nad morem, dok je najviši dio u Gabajevoj gredi u 120 m nad morem. Mikroreljefna razvedenost uvjetuje pojavu različith stojbina koje se između sebe razlikuju u intenzitetu vlaženja. U mikrouzvisinama je najsuše. Oborinska voda se s njih brzo ocijedi, a razina podzemne vode je niže srednje razine od one u mikrodubinama, koje se dalje između sebe razlikuju na vlažnu, ocjeditu i mokru mikroudubinu. 1.2.3. Tlo i matični supstrat Dravska nizina u kojoj uspijeva šuma Repaš odlikuje se hidromorfnim tlima, dakle jednim odjelom tala koja se odlikuju prekomjernim vlaženjem. U ovim uvjetima prirodno se javlja nizinska šuma. Prema pedološkoj karti ovoga područja tu su pronađene ove jedinice tala: 1. Hipoglej mineralni nekarbonatni semiglej aluvijalni karbonatni i nekarbonatni — Amfiglej mineralni nekarbonatni, djelomično hidromeliorirana tla (60:30:10) 2. Semiglej aluvijalni karbonatni i nekarbonatni — Hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni (60:40) 3. Aluvijalna karbonatna. plitka skeletna. 4. Hipoglej mineralni, karbonatni — Semiglej aluvijalni — Aluvijalno karbonatno, iiovasto (60:30:10) 5. Aluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, oglejeno — Semiglej aluvijalni karbonatni — Hipoglej mineralni karbonatni (50:30:20) 6. Semiglej aluvijalni karbonatni i nekarbonatni — Hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni (80:20). Matični supstrat šume Repaš je predstavljen šljuncima iznad kojih se nalazi jedna od navedenih jedinica tala čija dubina značajno varira te u pravilu leži na prahu naslojenom na šljunke. Tamo gdje debljina praha ne prelazi 2 m, ekološki profil tla je u dodiru sa šljuncima. S obzirom na propusnost kartirana tla su heterogena (aluvijalno kar bonatno, hipoglej mineralni nekarbonatni i dr.) potrebno je izraditi detaljnju 543 |