DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 15 <-- 15 --> PDF |
na tretiranje kalijevim sulfatom. Ova je razlika bila najjače izražena kod smreke. Primjena CaCO:!, posebno u višim dozama, u cilju povećanja reakcije treseta iz Poljske utjecala je na zaostajanje u rastu biljaka prvenstveno kod obične smreke. Kod crnog bora samo je najviša doza kalcijskog karbonata depresivno djelovala na produkciju biomase. Nakon prve vegetacije u tretiranjima s CaCO:> utvrđen je manji sadržaj dušika i cinka u iglicama svih istraživanih vrsta drveća. Ovu smo pojavu utvrdili i objasnili i u nekim našim drugim radovima (KOMLENOVIĆ 1982). Primijenjeni kalicijski karbonat utjecao je na pad koncentracije fosfora u iglicama borova dok su kod smreke te koncentracije porasle. To bi se moglo objasniti time da borovi imaju veću sposobnost usvajanja Al i Fe-fosfata, a što je u skladu s rezultatima nekih naših ranijih istraživanja (ANIĆ i KOMLENOVIĆ 1983). Primjena kalcija snažno je utjecaja na porast reakcije supstrata i njegovih koncentracija u iglicama. Slični odnosi zadržali su se i u drugoj godini, s tim da je kod crnog bora na kraju druge vegetacije u tretiranjima s CaCO:j registriran porast N-koncentracija. Istovremeno je kod ove vrste bila povoljnija ishrana fosforom i kalijem što pokazuje da je crni bor svladao šok iz prve godiner te da niže doze apliciranog kalcija povoljno djeluju na njegovo uspijevanje. Ovaj bi se fenomen mogao objasniti rezultatima istraživanja Chevaliera i sur. (1976) koji smatraju da su crni bor i neke druge vrste samo više manje tolerantne prema visokom sadržaju CaCO:1 u supstratu i da se ta tolerantnost zasniva na prisustvu mikorize. Jednogodišnje biljke crnog bora kod kojih je slabije razvijena mikoriza teže podnose visoke doze kalcijskog karbonata od dvogodišnjih biljaka kod kojih je utvrđena dobro razvijena mikoriza. U drugoj godini u tretiranju s CaCO;1 došlo je do vrlo jasno izraženog pada koncentracija željeza u iglicama crnog bora. Općenito je poznato da se pristupačnost željeza sa porastom reakcije supstrata smanjuje (ANIĆ 1984). Naši rezultati pokazuju da neutralizaciji sjetvenog supstrata valja prilaziti selektivno i oprezno. Doze CaCO:! trebaju biti niže, a između njegove primjene i sjetve treba proći određen period. Ukupno količinu CaCO> valjalo bi raspodijelit na više obroka. Kod razmatranja ove problematike mora se računati i s činjenicom da voda za zalijevanje može sadržati značajne količine kalcija i drugih baza. ZAKLJUČCI Kvalitetne sadnice četinjača mogu se proizvesti na proučavanim sjetvenim supstratima samo uz odgovarajuću ishranu. Primjenjena dušična, fosforna i kalijeva gnojiva povoljno su utjecala na ishranu i rast biljaka te promjene kemijskog sastava supstrata. Primjena kalijeva sulfata dala je bolje rezultate nego primjena kalijeva klorida kod istraživanih četinjača. Najveća razlika utvrđena je kod smreke, a najmanja kod crnog bora. Primjena CaCO,, posebno u višim dozama, dovela je do poremetnje u ishrani i rastu prvenstveno kod obične smreke. Naši rezultati pokazuju da smanjenju kiselosti supstrata za uzgoj šumskih vrsta treba prilaziti selektivno i oprezno. Pri tome se mora uzeti u račun i kemijski sastav zalivne vode. 13 |