DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 30     <-- 30 -->        PDF

fall in the work carried out to subjective reasons should be made good by such
basic organizations at the expense of their personal incomes, their accumulation,
or by loans. The extent of the work carried out in real terms is determinated by
an acceptance commission in which the forestry inspectorate of the commune or
community of communes concerned takes part.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 29     <-- 29 -->        PDF

11.
Kraljić , B.: «Odvajanje ekstradohodaka (renta) i raspoređivanje zajedničkog
prihoda sa stanovišta ekonomskih zakonitosti«, Šumarski i´ist 7—8, 1985, Zagreb,
str. 311—316.
12.
Kraljić , B.: »Financijske krize i ostvarenje šumskogospodarskih osnova«,
Šumarstvo i prerada drveta 1—3, 1986, Sarajevo, str. 25—32.
12.
Kraljić , B.: »Financijske krize i ostvarenje šumskogospodarskih osnova«.
SR Hrvatske u svjetlu rezultata vlastitih istraživanja«, Zagreb 1986, rad
pripremljen za tisak, napisan mašinom za pisanje, str. 1—-10. Izvadak iz tog
rada pod naslovom »Kritički osvrt na odvajanje renta, propisano u Zakonu o
šumama SR Hrvatske«, predat za tisak u Glasnik za šumske pokuse Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u povodu 125-godišnjice šumarske nastave Hrvatske,
Zagreb 1986, napisan mašinom za pisanje, str. 1—16.
14.
Kraljić , B.: »Deduktivna kalkulacija ekonomski opravdanih cijena drvnih
sirovina primarne prerade drva«, pripremljeno za tisak, prepisano mašinom
za pisanje. Zagreb 1985. sir. 1 —14.
15.
»Ustav SFRJ«. Službeni list SFRJ broj 9/1974.
16.
»Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974.
17.
»Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb 1976.
18.
»Zakon o šumama SR Hrvatske«. Narodne novine broj 54/1983, od 23. XII 1983.
Setting Aside of the Part of Income Resulting from Exceptionally Favourable
Conditions in Forestry and Apportionment of Joint Gross Income for the Biological
Reproduction of Forests — After the promulgation of the Forestry Act in the
Socialist Republic of Croatia


Summary


The Forestry Act of the Socialist Republic of Croatia, which went into force
at the end of 1983, made it obligatory for forestry organizations of associated labour
in this Republic to introduce the so-called functional organization of forestry
and special ways of financing simple and expanded biological reproduction
of forests. This prompted the author to publish in this work some changes he considers
should be made in his suggestions published in his earlier works dealing
with the setting aside of the part of income resulting from exceptionally favourable
conditions (objective extra income, rent) in forestry. This is necessary all
the more of since in his analysis the author draws attention to the shortcomings
of the provisions of this Act pertaining to the setting aside of objective extra income,
or rent, in forestry, and sugests that they should be replaced by his formulations.
Analogously, under the new conditions he proposes a certain supplement
to his proposals, already published, concerning the apportionment of part of
joint gross income to basic organizations of associated labour responsible for the
biological reproduction of forests. More specifically, when such basic organizations
are special participants in forestry-woodworking-trading complexes, they should
be apportioned enough funds to enable them to achieve, in real terms, at least
100 per cent of the planned simple and expanded biological reproduction of
forests (at the minimum level of their cost prices normal (norm elaborated) computed
according to revised actual planned prices). This is because under the Yugoslav
Constitution "forests are goods of general social interest«, and forestry is
by statute proclaimed as being »an activity of general social interest«. The short


27




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Kraljić , B.: »Novi prijedlog izračunavanje ekstradohodaka (rente) u šumarstvu
«, Šumarstvo i prerada drveta 1—3, 1984, Sarajevo, str. 3—29.


Kraljić , B.: »Odvajanje rente u šumarstvu na temelju obračunskih, naknadno
objektiviranih, kalkulacija pri sadašnjim uvjetima«. Savjetovanja I i II,
Mostar 25—26. maj 1984, ofset-tisak, te Šumarstvo i prerada drveta 10—12. 1984,
Sarajevo, str. 335—346.


Kraljić , B.: »Zajednički prihod i njegovo plansko i obračunsko raspoređivanje
u šumarsko-drvoprerađivačko-prometnom kompleksu«, Jugoslavensko
savjetovanje, Zbornik radova, Split 4. i 5. oktobra 1984, str. 185—196; Šumarstvo
i prerada drveta 7—9. 1985, Sarajevo, str. 263—274.


Kraljić , B.: »Teorijsko-metodološka istraživanja važnijih organizacijskih i
ekonomskih elemenata privređivanja u šumarstvu«, disertacija god. 1985. odbranjena
na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, RADOVI broj 63 Šumarskog
instituta Jastrebarsko, Zagreb 1985, str. 1—342. Ofset-tisak. Obuhvaća:


I rad: »Pojam, karakteristike i nužnost šumskogospodarskog područja«,
str. 1—12 + 1—2 Summary
II rad: »Bitne značajke i mjesto osnovne organizacije udruženog rada u
šumarstvu«, str. 1—13 + 3—5 Summary
III rad: »Optimalna veličina šumskogospodarske organizacije«, str. 1—6


+ 6—7 Summary
IV rad: »Teritorijalna ili funkcionalna organizacija u šumarstvu?«, str.
1—19 + 8—10 Summary
V rad: »Razgraničenje i povezanost samoupravljanja i rukovođenja u
šumarskim organizacijama udruženog rada«, str. 1—14 + 11—12
Summary


VI rad: »Osnove usavršavanja kalkulacija troškova, odnosno ´cijena reprodukcije´,
glavnih proizvodnih OOUR-a u šumarstvu i preradi
drva«, str. 1—27 + 13 Summary


VII rad: »Da li su ukalkulirani osobni dohoci troškovi?«, str. 1—7 +
14 Summary


VIII rad: »Da li se povrat dugova, kamate na uzajmljena i vlastita poslovna
sredstva, programirani dijelovi dohotka namijenjeni fondovima
— mogu smatrati troškovima samoupravne organizacije?«,
str. 1—18 + Summary


IX rad: »Kritički osvrt na tzv. ´amortizaciju šuma´«, str. 1—16 + 16
Summary
X rad: »Biološko-reprodukciona vrijednost posječene drvne mase u šumarstvu
«, str. 1—25 + 17—18 Summary


XI rad: »Razgraničenje i kalkulacija jednostavne biološke godišnje reprodukcije
drva — sumarno i po jedinicama tečajnog drvnog
prirasta, odnosno godišnje sječne drvne mase«, str. 1—29 + 19
Summary


XII rad: »Usavršavanje kalkulacija u iskorišćivanju šuma«, str. 1—18 +
20—21 Summary
XIII rad: »Odvajanje ekstradohodaka, odnosno renta, u šumarstvu pri sadašnjim
uvjetima«, str. 1—25 + 22—24 Summary
XIV rad: »Kritički osvrt na odredbe Samoupravnog sporazuma o odvajanju
renta u šumarstvu«, str. 1—9 + 25—27 Summary
XV rad: »Raspoređivanje ostatka čistog dohotka osnovnih organizacija udruženog
rada u šumarstvu«, str. 1—20 + 28—30 Summary
XVI rad: »Bilanciranje u biološkoj reprodukciji drva«, str. 1—18 + 31—33
Summary
XVII rad: »Mjerila raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko-
prometnom kompleksu«, str. 1—15 + 34 Summary


Kraljić , B.: »Neke financijske posljedice nove organizacije šumarstva SH
Hrvatske«, Šumarski list 5—6, 1985, Zagreb, str. 211—218.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 27     <-- 27 -->        PDF

resa« (15, 16) — nužno je stoga svake godine da se izvrši k o 1 a u d a-
c i j a radova na biološkoj reprodukciji šuma, u kojoj će sudjelovati šumarska
inspekcija općine, odnosno zajednice općina. Manjak ostvarenih radova treba
taj OOUR naknadno ostvariti u naturi, na teret osobnih dohodaka svojeg
radničkog kolektiva, svoje akumulacije, odnosno društvenih zajmova (koje
će OOUR vraćati u anuitetima) — ukoliko su usvojeni prijedlozi iz našeg
posebnog rada koji tretira ostvarenje šumskogospodarskih osnova u uvjetima
financijske krize (12). Naime, do manjka ostvarenja nije moglo doći zbog promjena
cijena i intenzivne inflacije jer su se pri navedenom odvajanju dijela
dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta kalkulirale faktične cijene i dinari
kako u prihodima tako i u troškovima (bezrentovnim »cijenama proizvodnje
«) pojedine djelatnosti — osim uslijed nužnog proticanja vremena (oko
jednog tromjesečja) od prodaje proizvoda iskorišćivanja šuma i drugih kofinancijera
biološke reprodukcije šuma do utroška tih financijskih sredstava
u biološku reprodukciju šuma. Ukoliko se to naknadi loj djelatnosti — za
navedeni manjak, nastao zbog subjektivnih razloga, treba da ponese
financijsk u odgovornost odnosni radnički kolektiv, odnosno OOUR biološke
reprodukcije šuma — ukoliko su postoci, određeni članovima 66 i 69
Zakona o šumama SR Hrvatske (18) određeni u korektnim, tj. dostatnim, razinama.


Kada postoji samostalna radna organizacija šumarstva, ona predstavlja
također udruživanje rada i sredstava u reprodukcijsku parcijalnu cjelinu (dio
reprodukcijskog lanca) šumarstva — sa zajedničkim »finalnim« proizvodom
u obliku proizvoda iskorišćivanja šuma. U velikim radnim organizacijama
šumarstva pak mogu postojati i dvije ili više grupa OOUR-a biološke reprodukcije
(uzgoja i zaštite) šuma, OOUR-a iskorišćivanja šuma, OOUR-a šumskog
građevinarstva i dr. sa grupno-zajedničkim proizvodnjama »finalnog«
oblika proizvoda iskorišćivanja šuma. U tim slučajevima trebalo bi se raspoređivanje
»zajedničkog proizvoda šumarstva«, odnosno »grupno-zajedničke
proizvodnje šumarstva«, na pojedine sudionike udruživanja — vršiti analogno
kako smo to detaljnije objasnili za šumarsko-drvarsko-prometnu reprodukcijsku
cjelinu.


LITERATURA


1.
Kraljić , B. »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«,
Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih priloga.
2.
Kraljić , B.: »Primjedbe na nacrt Ustava, kojim se šuma tretira kao prirodno
dobro«, Šumarski list 3—4, 1974, Zagreb, str. 146—151. (Tisak ima mnogo grešaka
(»neprodukciona« umjesto »reprodukciona« i dr., pa i ispuštenih dijelova
rečenica)).
3.
Kraljić , B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šumarski list 7—10, 1975,
Zagreb, str. 244—254.
4.
Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka (renta) u šumarstvu u uvjetima
promjena cijena i intenzivne inflacije«, RADOVI broj 56 Šumarskog instituta
Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 1—64. Ofset-tisak.
5.
Kraljić , B.: »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko-drvoprerađivačko-
prometnoj integraciji (kooperaciji)«, RADOVI broj 56 Šumarskog
instituta Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 65—120. Ofset-tisak.
25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 26     <-- 26 -->        PDF

zajedničke i ostale potrebe te akumulacija — u razinama cijena materijala,
stranih usluga i tipičnih osnovnih sredstava, satnica po normasatu i radnom
satu, analogije prosječne profitne stope, tj. »naknade za privređivanje«, kake
smo to objasnili naprijed.


Pri tome utrošena sredstva obično se temelje na tehničkim normama za
građevinarstvo, odnosno na iskustvu, a to znači da se osnivaju naturalno na
planskoj razini.


U vezi sa svime što smo naveli pod toč. lc. — utvrđivanje rente u
OOUR-u šumskog građevinarstva (R;j) može se izvršiti po ovoj formuli:


Rg = Cg — CP , „ f c)


pri čemu:
Cg označuje faktične dinamičke cijene realizacije građevinskih usluga OO
UR-a građevinarstva;
CPg označuje kompletnu »cijenu proizvodnje«, Askalkuliranu za izgrađene
šumske prometnice i građevine, po normalnim razinama i faktičnim
cijenama a uz normalnu akumulaciju;
n indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada;
1 indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada.


II. Kada je šumarstvo udružilo rad i sredstva u šumarsko-drvoprerađivačko-
prometnu reprodukcijsku cjelinu, odnosno provelo tzv. funkcionalnu
organizaciju šumarstva (s obzirom na odredbe pod 17
i 18, član 19, 2. stavka) — raspoređivanje zajedničkog prihoda
treba se ostvariti na sve sudionike udruživanja kako smo to naprijed ukratko
objasnili, a opširnije u našem posebnom radu (9/XVII). Jedino pri OOUR-u
biološke reprodukcije drva treba uvažiti ovo ograničenje pri raspoređivanju
zajedničkog prihoda: tome OOUR-u mora se u svakom slučaju rasporediti minimalno
toliko sredstava da se u naturi 100°la ostvare planirane jednostavna
i proširena biološka reprodukcija šuma; to pak znači da se tom OOUR-u
biološke reprodukcije šuma treba rasporediti minimalno njegova, po faktičnim
cijenama rebalansirana, planska, tj. normalna, cijena koštanja (normalne razine).
Taj OOUR dakle ne smije snositi gubitak, jer tada ne bi mogao u potpunosti
izvršiti planiranu reprodukciju šuma, koje po Ustavu predstavljaju
»dobro od društvenog interesa«. Budući da je u tom OOUR-u slijedeće-godišnja
sječa u pravilu neovisna o ovogodišnje izvršenim radovima jednostavne
i proširene biološke reprodukcije šuma (jer je uvijek »omogućuje« drvna
zaliha svih šumskih sastojina), sve dotle dok se ne uvede višegodišnje periodično
bilanciranje uspjeha gospodarenja i u tom OOUR-u (usporedi naš rad 9
XVI), taj OOUR naime dobija svoje ukupne prihode — neovisno o faktičnom
naturalnom obujmu svojih radova na biološkoj reprodukciji šuma. Svi drugi
OOUR-i, naprotiv, mogu ostvarivati svoje ukupne prihode samo na temelju
svojih proizvedenih proizvoda, jer im nije moguće vršiti »virmane« osnovnih
sredstava u istovrsna obrtna sredstva (gotovu proizvodnju, odnosno realizaciju).
Zbog navedenih specifičnosti djelatnosti OOUR-a biološke reprodukcije
šuma, koja je ne samo »od osobitog društvenog interesa« (Zakon o šumama
SRH, (18, član 3)) nego i sama proizvodi »dobra od osobita društvena inte


24




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 25     <-- 25 -->        PDF

To planiranje, odnosno obračun, temelji se na predvidivim, odnosno faktičnim,
cijenama realizacije i elemenata bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije
«, koja se treba temeljiti na normalnim vremenima, propisanim dozvoljenim
tarifama po normasatu i radnom satu, te normalnoj akumulaciji
iskorišćivanja šuma — dakle, potpuno jednako kako smo to naveli za OOUR
biološke reprodukcije šuma. Jedino ovdje u poslovna sredstva ne uzima se


i vrijednost (šumskog tla i) šumskih sastojina (drvnih zaliha u osovnom
stanju) već vrijednosti šumskih prometnica kojih je investitor OOUR iskorišćivanja
šuma, i to sve dotle dok su te šumske prometnice društvenog vlasništva
u posjedu tj. dio »imovine« OOUR-a za iskorišćivanje šuma.


U šumskom gospodarenju iz razloga uzgoja i zaštite ili uređivanja šuma


— za sječu se određuju i one šumske sastojine koje uzrokuju za jeftinije
Sortimente pa i ukupnu sječnu drvnu masu negativne planske financijske rezultate.
Ti rezultati se lakše financiraju iz godišnje akumulacije (pa i godišnjih
renta) nego li unutar svakog tromjesečja. Dapače, ako je u jednom tromjesečju
planski financijski rezultat negativan zbog uzgojno-zaštitno-uređivačkih
razloga, to šumarstvu neće nitko naknaditi, a ipak u slijedećem
tromjesečju oduzet će mu se dio objektivnog ekstradohotka, odnosno blokirati
za ulaganje u investicije, eventualna izgospodarena šumska renta. To pokazuje
da je odredba Zakona o šumama o odvajanju šumske rente tromjesečno
(18, član 70) pri takvim slučajevima za šumarstvo vrlo neprikladna.
U vezi sa svime što smo naveli pod toč. lb. — utvrđivanje rente u OO
UR-u iskorišćivanja šuma (Rj) može se izvršiti po ovoj formuli:


Ri = Ci — (CPi + CPp)n, b)


pri čemu:


Cj označuje isti kao na str. 15 ovog rada;
CP, označuje kompletnu »cijenu proizvodnje« iskalkuliranu za djelatnost
iskorišćivanje šuma, po normalnim razinama i faktičnim cijenama a
uz normalnu akumulaciju;
CP,, označuje »cijenu proizvodnje« izgradnje šumskih prometnica i drugih
građevina, koju financira OOUR iskorišćivanja šuma, a bez troškova
materijala i usluga eventualno prenesenih od strane OOUR-a iskorišćivanja
šuma; u tom smislu krnja CPp iskalkulirana je po normalnim


razinama i faktičnim cijenama;
n indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada;
f indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada.


1c. Obično se za izgradnju stalnih šumskih prometnica i drugih potrebnih
šumarstvu građevina osniva poseban OOUR šumskog građevinarstva.


Taj OOUR ostvaruje realizaciju, u pravilu dobijajući odnosne investicije
OOUR-a iskorišćivanja šuma, u visini planske »cijene proizvodnje (reprodukcije)
« svoje usluge. Može biti ugovoreno da se ta cijena naknadno periodski
korigira u vezi s inflacijom na temelju periodskih »situacija«.


Od tako dobijenog ukupnog prihoda odbiju se normalne bezrentovne »cijene
proizvodnje (reprodukcije)« gradnje: utrošena sredstva, obveze za opće,


23




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 24     <-- 24 -->        PDF

budući da utvrđivanje oba navedena pokazatelja nije zasad u našim uvjetima
lako provedivo, zbog eventualnih pritisaka i neobjektivne ocjene koeficijenta
ks , u našoj studiji (9, XIII rad) naveli smo razloge mogućnosti trenutačnog
odustajanja od primjene tih dvaju pokazatelja (k^ i K,,,,) pri odvajanju
dijela dohotka zbog izuzetnih pogodnosti u privređivanju.


Ako OOUR biološke reprodukcije (uzgoja i zaštite) šuma obuhvaća šume
koje nisu prikladne za trajn o šumsko gospodarenje, može se dogoditi da
su njegovi troškovi previsoki a prihodi premali (u slučaju prevladavanja mladih
šumskih sastojina), odnosno da su njegovi troškovi preniski a prihodi previsoki
(u slučaju prevladavanja starih šumskih sastojina) — u usporedbi s
naknadama za uzgoj i zaštitu šuma koje dobija od OOUR-a iskorišćivanja šuma
i dr. prema odredbama Zakona o šumama (18, član 66—69), i to i u
slučaju da su te odredbe u prosjeku ispravne.


U vezi sa svime što smo naveli pod toč. la. — utvrđivanje rente u OO
UR-u biološke reprodukcije šuma (Rhr) može se izvršiti po ovoj formuli:


Rl„. = (Nj,,,. + Nphr) ~ (CPjbr + CP,,,,,-+ CPpBbr)nf a)


pri čemu:
N označuje naknade za biološku reprodukciju šuma,
CP označuje kompletne iskalkulirane »cijene proizvodnje«,
ep označuje »cijene proizvodnje« iskalkulirane za izgradnju šumskih prometnica
o kojima ovisi ostvarivanje proširene biološke reprodukcije
šuma (u smislu 18, član 68, 4. stavka), ali bez materijala i internih
usluga biološke reprodukcije šuma istog OOUR-a,
br indeks označuje »biološku reprodukciju šuma«,
jbr indeks označuje »jednostavnu biološku reprodukciju šuma«,
pbr indeks označuje »proširenu biološku reprodukciju šuma«,
ppbr indeks označuje »prometnice proširene biološke reprodukcije šuma (u
smislu 18, član 68, 4. stavka)«,
n indeks ima isto značenje kao na str. 15 formule XII ovog rada,
f indeks ima isto značenje kao na str. 15 formule XII ovog rada,


I b. U OOUR-u iskorišćivanja šuma realizacij u predstavljaju tržišne
cijene posječenog i prodanog drva u obliku proizvoda iskorišćivanja šuma.
Budući da su to tržišne cijene po faktičnim nivoima, na tu realizaciju utječu
sve promjene cijena pa i inflacija.


Od te realizacije treba odbiti bezrentovnu »cijenu proizvodnje (reprodukcije)
« koja se odnosi na naknade izdate za financiranje jednostavne i proširene
biološke reprodukcije šuma, ostala utrošena sredstva i obveze (za opće,
zajedničke i ostale potrebe) te normalnu akumulaciju iskorišćivanja šuma,
eventualno povećanu odnosno smanjenu u slučaju primjene »koeficijenta subjektivnog
iskorištenja ks« »objektivno-planskog kapaciteta Kop«. Ta utrošena
sredstva sadrže i internu normalnu, odnosno objektivno plansku, »cijenu
proizvodnje (reprodukcije)« izgradnje stalnih šumskih prometnica, koje OOUR
iskorišćivanja šuma mora financirati kao uvjet rentabilnog iskorišćivanja šuma.


22




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 23     <-- 23 -->        PDF

mog godišnjeg planiranja, a to znači prije primjene novih planskih godišnjih
investicija (time se radni kolektivi šumarstva direktno stimuliraju, putem
planskog sniženja troškova uslijed novih investicija, za nabavku i uvođenje
mehanizacije u šumarstvo (koje još uvijek ima prenizak stupanj mehanizacije));
pri tome za radove koji se plaćaju po radnom vremenu treba biti
samoupravno dogovorena nešto niža tarifa po radnom satu (stopom sniženja tarife
po normasatu), koja se primjenjuje objektivno po iskustvu, odnosno objektivno
planski; uz to treba dodati osobne dohotke za normalni minuli rad;
sve dotle dok nisu dogovorene navedene normalne tarife po stupnjevima teškoća
i složenosti rada (primjenom određenih koeficijenata na tarifu za kategoriju
I za uvjetnog radnika) u svrhu odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno
pogodnih uvjeta, u tu svrhu uzimat će se razine osobnih dohodaka koje su
dozvoljene odnosnim zakonskim i dogovorenim propisima;


pri planiranju predviđaju se takvi osobni dohoci, a pri definitivnom
njihovom obračunavanju, uz disciplinirano poštivanje zakonskih i dogovorenih
propisa, uzimaju se faktički osobni dohoci na temelju realizacije, tj. rezultata
rada (proizvoda i usluga);


— zbog utvrđivanja normalne akumulacije na ovim osnovama:
na temelju faktičnih vrijednosti šumskih sastojina, odnosno njihovih
drvnih masa, te tipičnih poslovnih sredstava:


na temelju »analogije prosječne profitne stope«, odnosno »prosječne stope
naknade za privređivanje«; ona se treba utvrditi u visini prosjeka Republike
za njezinu privredu ali bez poljoprivrede, šumarstva i sličnih djelatnosti
kojima je glavno sredstvo proizvodnje (prirodno ograničeno) zemljište (13);
u »doba mira« kada je šumarstvo uzimalo u obzir i »vrijednost« šumskog
zemljišta, računalo se sa 3% godišnje, a mi smo dokazali ako se uzima samo
vrijednost šumskih sastojina, odnosno drva, da bi to iznosilo tada kao u prosjeku
čitave privrede oko 4°/o (usporedi našu studiju 9, XIII rad); ako se
uzme u obzir da je inflacija priznata udruženom radu ne samo putem njegove
realizacije nego i njegovih troškova i akumulacije (bezrentovne »cijene proizvodnje
(reprodukcije))«, uz slobodne cijene, procjenjujemo da 3°/c, odnosno
4%, nisu baš preniski postoci, a primjereni su prosječnoj godišnjoj stopi prirasta
vrijednosti drvne zalihe u šumi;


— odnosno zbog eventualnog korigiranja normalne akumulacije u vezi
s većim ili manjim subjektivnim iskorištenjem objektivno-planskog kapaciteta:


ako se želi pritom voditi posebnog računa o »koeficijentu subjektivnog
iskorištenja ks« »objektivno-planskog kapaciteta K0I>«


tada se taj K01, utvrđuje u društvenom dogovoru, vodeći računa o konkretnim
odnosima proizvođača (drvne) sirovine i njezinih prerađivača te
prometa i potreba zemlje (to više dolazi u obzir pri utvrđivanju objektivno-
planskog kapaciteta npr. pri preradi drva, koja je u nas obično znatno prekapacitirana
s obzirom na realno raspoloživu (domaću) drvnu sirovinu), a


tada se taj k5 utvrđuje putem koeficijenta, u kojem brojnik označuje vrijednost
realizacije ostvarene i subjektivnom vještinom, umješnošću i zalaganjem,
a nazivnik označuje vrijednost objektivno-planskog kapaciteta (Kop)
(pritom treba izuzeti utjecaj neplaniranih drugačijih objektivnih uvjeta proizvodnje)
;




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 22     <-- 22 -->        PDF

luga. Pored toga oni se temelje i na bezrentovnim takvim krnjim cijenama
proizvodnje, deduktivno iskalkuliranim polazeći od svjetskih pa i domaćih tržišnih
cijena finalnih proizvoda reprodukcijske cjeline (14).


S obzirom na novouvedenu tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva i
druge nove propise novog Zakona o šumama SR Hrvatske, u ovom radu osvjetlit
ćemo odnosnu problematiku OOUR-a za biološku reprodukciju kao
posebnog sudionika udruživanja u reprodukcijsku cjelinu.


OBRADA


Ia. U OOUR-u biološke reprodukcije šuma mogli bi razraditi odvajanje
dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta posebn o za jednostavnu i
posebn o za proširenu biološku reprodukciju šuma. Međutim, članom 66.
Zakona o šumama SR Hrvatske (18) određeno je da se ostatak neutrošenih
sredstava namijenjenih jednostavnoj reprodukciji šuma mora namijeniti proširenoj
reprodukciji šuma. Stoga moramo i mi odvajanje tog dijela dohotka
izvršiti zajedn o za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma.


Prema tome, OOUR biološke reprodukcije šuma za svoje proizvode i
općedruštvene koristi za obje navedene reprodukcije zajedn o dobija zakonom
propisane naknade kao svoju ukupnu realizaciju . Ta realizacija
ovisi o razinama tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma i drugih kofinancijera
proširene biološke reprodukcije, prema tome i o inflaciji, tj.
stupnju devalvacije dinara. Potonje je preveliko da bi povišenje utrošenih
sredstava i obveza udruženom radu mogla regresirati država (društvo), pa
gubitke supstancije s njome u vezi treba »probaviti« sam udruženi rad podizanjem
proizvodnosti svog rada i povećanjem obujma društveno korisne proizvodnje
(proizvoda, usluga, općedruštvenih koristi).


Od te realizacije treba odbiti bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije)
« koje se odnose na sve radove jednostavne i proširene biološke reprodukcije
šuma te eventualne izgradnje šumskih prometnica o kojima ovisi ostvarenje
programa proširene biološke reprodukcije šuma (18, član 68, stavka 4) —
planirane na temelju dobijenih novčanih naknada i propisa šumskouređajnih
elaborata (osnova, programa i si.), odobrenih od društva. To planiranje
financijski pak se temelji:


— na faktičnim nabavnim cijenama materijala, koji se temelje na normativima
utvrđenim tehničkim normiranjem, odnosno objektivno po iskustvu,
odnosno objektivno planski; na faktičnim nabavnim cijenama stranih usluga,
tipičnih osnovnih sredstava (u svrhu izračunavanja njihove amortizacije) i
drvnih zaliha u osovnom stanju te ugovorenih i propisanih obveza za opće,
zajedničke i ostale potrebe; pri planiranju pak uzimaju se te buduće faktične
obračunske cijene u njihovim predvidivim iznosima;
— na samoupravnim dogovorom normiranoj, odnosno dozvoljenoj tarifi
po normasatu uvjetnog radnika pri definiranim kategorijama teškoća i složenosti
rada, koja se primjenjuje na normalna vremena, utvrđena tehničkim
normiranjem, odnosno objektivno po iskustvu, odnosno objektivno planski,
odnosno u šumarstvu plansko-objektivno (1, 3, 4, 6, 7, 9) tj. na temelju planskih
troškova koji odgovaraju osnovnim sredstvima prisutnim u trenutku sa20




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Ne ulazeći ponovno u već obrađene glavne financijske posljedice, zbog
novouvedene tzv. funkcionalne organizacija šumarstva (10), u ovom radu ćemo
potanje obraditi ova pitanja:


— U novim našim uvjetima, pri odvajanju ekstradohodaka (renta) u šumarstvu,
kako treba tretirati proširenu biološku reprodukciju šuma te izgradnju
novih stalnih šumskih prometnica?
— Pri tome, kakav »normalni« nivo satnica treba uračunavati u bezrentovne
»cijene proizvodnje (reprodukcije)« — tako dugo dok još nije ostvareno
ustavno načelo »za isti rad — isti osobni dohoci« prema našim prijedlozima,
npr. u smislu odnosnih uputa u našem već objavljenom radu (9, vidi
u njemu XV rad)?
— Pri tome, kakve nivoe cijena realizacije, utrošenih sredstava i obveza
(općih, zajedničkih i ostalih potreba) — treba uračunavati, s obzirom na
stalne promjene cijena i još uvijek veliku inflaciju (devalvaciju dinara) u
nas?
— Pri tome, za izračunavanje »normalne akumulacije« u bezrentovnim
»cijenama proizvodnje (reprodukcije)« — kakve faktične nivoe cijena treba
uračunavati za poslovna (i koja poslovna) sredstva u šumarstvu te uz koje
»analogije prosječne profitne stope« koje smo mi u našim posljednjim objavljenim
radovima nazivali »stopama naknade za privređivanje«; napominjemo
da pri tome nismo ih smatrali nikako identičnima naknadama za privređivanje,
koje predstavljaju, po našim zakonskim propisima (17). kamate na udružena
sredstva!
Odmah ističemo, da odgovori na dva pitanja u prethodnim dvjema alinejama
su identični postavkama koje smo već objavili. Ovdje ćemo ih detaljnije
obraditi samo zbog veće jasnoće i važnosti za naše konkretne uvjete!


S obzirom na novouvedenu tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva, problematiku
odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta razradit
ćemo posebno za OOUR biološke reprodukcije (uzgoja i njege) šuma, a posebno
za OOUR iskorišćivanja šuma.


II. U vezi s raspoređivanjem zajedničkog prihoda u šumarsko-drvarsko-
prometnoj reprodukcijskoj cjelini objavili smo također više radova (vidi literaturu
pod brojevima 5, 8, 9, 11). U studiji pod 9. XVII rad to raspoređivanje
definirali smo, ukratko, ovako:
Od zajedničkog prihoda treba najprije svakom sudioniku udruživanja ustupiti
njegov dio dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta (objektivni ekstradohodak.
odnosno renta); taj se dio treba obračunati na temelju njegovih prihoda
koje bi ostvario u vanjskoj realizaciji svog privređivanja. Zatim treba sumu
svih tih ustupljenih dijelova dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta odbiti od
zajedničkog prihoda reprodukcijske cjeline i tako utvrditi plansku, odnosno
faktičnu zajedničku bezrentovnu »cijenu proizvodnje«. Ta se zajednička bezrentovna
cijena proizvodnje konačno rasporedi na sve sudionike udruživanja
upravno proporcionalno njihovim »samoupravno dogovorenim internim cijenama
razmjene«. Ti »ključevi raspoređivanja« temelje se primarno na »normalnim
«, planskim iskustvenim, ili u šumarstvu plansko-objektivnim bezrentovnim
cijenama proizvodnje pojedinih sudionika udruživanja — bez međusobnih
troškova materijala (prenesenih unutar reprodukcijske cjeline) i us




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Obk indeks označuje obračunsko-knjigovodstvene podatke za utrošena sredstva
i obveze;
obsd indeks označuje obračunsko-knjigovodstvene podatke za ukalkulirane osobne
dohotke samoupravno dogovorene razine:
z indeks značuje živi («tekući«) rad;
n i indeksi imaju značenje kao naprijed;
USO označuje »utrošena sredstva i obveze«;
UOD označuje »ukalkulirane osobne dohotke«;
S označuje kao naprijed poslovna sredstva tipična a pri biološkoj reprodukciji
šuma i specifična, tj. vrijednost šume (šumskih drvnih zaliha);
ostali znakovi imaju ista značenja kao naprijed.


Pri tome iznosi a, b, c — mogu se izračunati za pojedinu djelatnost šumarstva
ili za ukupno šumarstvo zajedno.


Osobne dohotke na osnovi minulog rada radni kolektiv ostvaruje iz odnosnih
CP (obveze za zajedničku potrošnju i normalna akumulacija) te subjektivnih
ekonomija a, c.


Planiranje i obračunavanje rente obavlja se za cjelokupno šumskogospodarsko
područje za čitavo godišnje plansko-obračunsko razdoblje.
Po izlasku novog Zakona o šumama SR Hrvatske (18), došlo je s tom
problematikom u vezi do ovih novosti:


— primijenio se tzv. funkcionalni sistem organizacije šumarstva (18.
član 19, 20 i 21);
— primijenili su se propisi o financiranju jednostavne biološke reprodukcije
u šumarstvu (18, član 66);
— primijenili su se propisi o financiranju proširene biološke reprodukcije
u šumarstvu (18, član 68 i 69);
— primijenili su se propisi o financiranju izgradnje stalnih šumskih prometnica
(18, član 68 stavka 4);
— stupili su na snagu zakonski propisi o odvajanju ekstradohodaka (renta)
u šumarstvu (18, član 70—73) i njihovu daljnjem usmjeravanju (18, član
74);
— objavili smo naš rad o financijskim posljedicama primjene novog Zakona
o šumama SR Hrvatske, zbog tzv. funkcionalne organizacije šumarstva
(10);


— objavili smo naš rad, koji sadrži kritiku propisa Zakona o šumama
SRH, koji se odnose na odvajanje dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta
(13) — prije nego li što su izašle obećane (18. član 129) odnosne upute
republičkih organa nadležnih za poslove šumarstva i financija.


U našem radu, ovdje navedenom u pretposljednjoj alineji (10), smatramo
da smo dokazali da se nije vodilo računa o tome koja djelatnost treba biti
stimulirana za poboljšanje plodnosti šuma i njihova položaja prema tržištu.
Ukazali smo na način, kako da se to ispravi.


U našem radu pak, ovdje navedenom u posljednjoj alineji (13), smatramo
da smo dokazali da je metoda navedena u novom Zakonu o šumama SRH
vrlo pogrešna u nizu propisanih pokazatelja i stoga neupotrebljiva.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Pri obračunavanju za cjelinu šumskogospodarskog područja, a i čitave godine,
faktične cijene uzimaju se iz knjigovodstva u obliku ponderiranih godišnjih
prosjeka, a pri planiranju one se uzimaju na temelju što preciznijeg
predviđanja.


Ukoliko se pritom želi normirane akumulacije korigirati »koeficijentom
subjektivnog iskorištenja k^< »objektivno-planskog (samoupravno dogovorenog)
kapaciteta Kop« — prema formuli X istog našeg rada — treba formuli XII
još dodati:


+ (S, O.oP ks — S, 0,oP))
pri čemu:
S — označuje odnosna (po djelatnosti) poslovna sredstva po faktičnim cijenama
i dinarima u tijeku godine;
P — prosječnu stopu normalne »naknade za privređivanje«;


kg — označuje »koeficijent subjektivnog iskorištenja objektivno-planskog kapaciteta
« ; on u brojniku sadrži vrijednost proizvodnje tog kapaciteta, povećanu ili
smanjenu zbog subjektivnog iskorištenja društvenih poslovnih sredstava, a u nazivniku
vrijednost godišnje proizvodnje tog objektivno-planskog kapaciteta.


U tom istom radu nalazi se i druga, analitičnija pa i kompliciranija metoda
(formula) odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta u šumarstvu
— koju smo preporučili za eventualne verifikacije koje bi obavljali
specijalisti SDK i si. Ta je metoda isključivo bila prikazana u našem prethodnom
radu i toj problematici (7). Pri njoj C; ima isto značenje. A quasi bezrentovna
»cijena proizvodnje« (ona se u ovdje prikazanim formulama nalazi u prvim
okruglim zagradama!) uzima se obračunski iz knjigovodstva za njezine
elemente utrošena sredstva i obveze (opće, zajedničke i ostale potrebe) a za
osobne dohotke i normalnu akumulaciju ima isto značenje kao i u naprijed
prikazanom pojednostavnjenom postupku za šumarsku praksu. Međutim takva
se uglavnom obračunska »cijena proizvodnje« naknadno objektivira (normira)
uzimanjem korektura zbog subjektivne ekonomije radnog kolektiva: a. količina
utrošenih sredstava i obveza, b. ostvarene proizvodnosti živog rada, te


c. subjektivnog iskorištenja objektivno-planskog kapaciteta.
U studiji pod 9 (XIII rad) za taj postupak smo oblikovali formulu IX,
koju ovdje možemo navesti mnemotehnički u ovom obliku:


R = C; — [(CPihr + CPpbr + CPP + CPi´)obknf +


4-(USOn f — USO()bk f) +


+ (UODz „ , — UODz ob8đ ,) +


+ (Si O.oP ks — Sf O.oP)]
odnosno jednostavnije:


R = C; — [(CPibr + CP pbr + CPp + CPi´Uta t +


+ (a + b + c)]
Pri čemu:
obkn indeks označuje obračunsko-knjigovodstvene podatke za utrošena sredstva
i obveza te osobne dohotke, a obračunate podatke za normalnu
akumulaciju;


17




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Cj — označuje tržišne prodajne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma u čitavom
šumskogospodarskom području, tj. odnosnu realizaciju — po faktičkim dinamičnim
cijenama i dinarima u tijeku godine (prosječnim u godini);


n — označuje za sve sumande («cijene proizvodnje (CP)«) bezrentovnog karaktera
(u zagradama) — normalne iznose: količin a utrošenih sredstava i obveza
(na temelju po mogućnosti tehničkih normativa ili planskih iskustvenih normativa,
a u šumarstvu eventualno po plansko-objektivnoj razini (1)); samoupravno
dogovorenih u SFR Jugoslaviji jedinstvenih satnic a po normasatu i radnom
satu za uvjetnog radnika pri radu uvjetne težine i složenosti (9, XV rad) ili samoupravno
dogovorene vrijednosti 1 boda iz primijenjene za SFR Jugoslaviju jedinstveno
dogovorene metodologije analitičke procjene radova i poslova — plus
dodatak za radni staž i ostali normalni minuli rad; prosječnog postotka
»naknade za privređivanje«, analognog prosječnoj profitnoj stopi u kapitalizmu;


f — označuje za sve sumande (»cijene proizvodnje (CP)«) bezrentovnog karaktera
(u zagradama) — faktične iznose u tijeku godine dinamičnih (prosječnih);
cijen a utrošenih sredstava i obveza; cijen a poslovnih sredstava (pri biološkoj
reprodukciji drva i osovnih drvnih zaliha); snag a dinar a (ovisnih o
inflaciji);


CPj|,r — označuje »cijenu proizvodnje« jednostavne biološke reprodukcije
posječenog drva (šuma) u godini, prema propisima društveno odobrenih šumskogospodarskih
elaborata, a bez troškova materijala i usluga, eventualno prenesenih
od strane iskorišćivanja šuma ili izgradnje stalnih šumskih prometnica, odnosno građevina
(partnera po tzv. teritorijalnoj organizaciji šumarstva) na tu djelatnost; ta
krnja CPp,,. inače, razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju
— u njihovim normalnim razinama a po faktičnim cijenama (prosječnim) u tijeku
godine;


CP,,|,r. — označuje »cijenu proizvodnje« onog dijela proširene biološke reprodukcije
u šumskogospodarskom području, koji godišnje autofinancira sama organizacija
udruženog rada šumarstva na temelju društveno odobrenih šumskouređajnih
elaborata, a bez troškova materijala i usluga eventualno prenesenih na tu djelatnost
od strane partnera po tzv. teritorijalnoj organizaciji šumarstva; ta krnja
CPp|„. inače, razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju —
u njihovim normalnim razinama a po faktičnim cijenama (prosječnim) u tijeku
godine;


CP., — označuje »cijenu proizvodnje« onog dijela proširene tehničke reprodukcije
(izgradnje novih) stalnih šumskih prometnica, koji autofinancira u šumskogospodarskom
području tijekom godine sama organizacija udruženog rada šumarstva,
a bez troškova materijala i usluga eventualno prenesenih na tu djelatnost od
strane partnera po teritorijalnoj organizaciji šumarstva; u tom smislu krnja CPp .
razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju — u njihovim
normalnim razinama i faktičnim cijenama;


CP;´ — označuje »cijenu proizvodnje« iskorišćivanja šuma u tijeku godine na
šumskogospodarskom području, a bez kupovine posječene drvne mase od biološke
reprodukcije drva (šuma) jer s tom djelatnošću zajedno čini iste organizacijske
jedinice (šumarije pa i organizaciju udruženog rada šumarstva po tzv. teritorijalnoj
organizaciji šumarstva); inače, ta krnja CP;´, razumljivo, sadrži vlastita
utrošena sredstva, obveze i akumulaciju — u njihovim normalnim razinama i faktičnim
cijenama.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 17     <-- 17 -->        PDF

UDK 630*671:339.233.21. Sum. list CX (1986) 15


ODVAJANJE DIJELA DOHOTKA ZBOG IZUZETNIH POGODNOSTI
U ŠUMARSTVU I RASPOREĐIVANJE ZAJEDNIČKOG PRIHODA NA
BIOLOŠKU REPRODUKCIJU ŠUMA — NAKON IZLASKA NOVOG
ZAKONA O ŠUMAMA SR HRVATSKE


Branko KRALJIĆ"


SAZETAK. Stupanje na snagu Zakona o šumama SR Hrvatske
krajem 1983. obvezalo je udruženi rad šumarstva te Republike da
uvede tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva i posebne načine
financiranja jednostavne i proširene biološke reprodukcije šumo.
To je izazvalo potrebu da autor u ovom radu objavi izmjene
koje su postale nužne da se usvoje u njegovim ranije objavljenim
radovima o odvajanju dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta
(objektivnih ekstradohodaka, renta) u šumarstvu. To je nužno
to više što je autor analizom utvrdio promašenost odredaba tog Zakona
koje se odnose na odvajanje ekstradohodaka, odnosno renta,
u šumarstvu, pa bi ih trebalo zamijeniti autorovim rješenjima. Analogno,
autor predlaže u novim uvjetima stanovitu dopunu već objavljenog
si)og rješenja raspoređivanja zajedničkog prihoda na OO
UR za biološku reprodukciju šuma.


UVOD


I. O odvajanju objektivnih ekstradohodaka (renta) u šumarstvu objavili
smo niz radova (vidi literaturu pod brojem 3, 4, 6, 7, 9, 10, 11, 13).
U studiji pod 9 (XIII rad) obradili smo taj problem u konačnom obliku


— prikladnom za primjenu u šumarskoj praksi. Pri tome smo izveli konačnu
najjednostavniju formulu XII, koju ovdje možemo mnemotehnički navesti u
ovom obliku:
R = d — (CPjbr + CP,,,,,. + CP„ + CP;´),, f XII


pri čemu:


R — označuje sve šumske rente zajedno (objektivne ekstradohotke, dijelove dohotka
zbog izuzetno pogodnih uvjeta) za čitavo šumskogospodarsko područje, godišnje;


* Prof. dr dr Branko Kraljić, profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
41000 Zagreb, Miramarska c. br. 13 C
15