DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 27     <-- 27 -->        PDF

resa« (15, 16) — nužno je stoga svake godine da se izvrši k o 1 a u d a-
c i j a radova na biološkoj reprodukciji šuma, u kojoj će sudjelovati šumarska
inspekcija općine, odnosno zajednice općina. Manjak ostvarenih radova treba
taj OOUR naknadno ostvariti u naturi, na teret osobnih dohodaka svojeg
radničkog kolektiva, svoje akumulacije, odnosno društvenih zajmova (koje
će OOUR vraćati u anuitetima) — ukoliko su usvojeni prijedlozi iz našeg
posebnog rada koji tretira ostvarenje šumskogospodarskih osnova u uvjetima
financijske krize (12). Naime, do manjka ostvarenja nije moglo doći zbog promjena
cijena i intenzivne inflacije jer su se pri navedenom odvajanju dijela
dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta kalkulirale faktične cijene i dinari
kako u prihodima tako i u troškovima (bezrentovnim »cijenama proizvodnje
«) pojedine djelatnosti — osim uslijed nužnog proticanja vremena (oko
jednog tromjesečja) od prodaje proizvoda iskorišćivanja šuma i drugih kofinancijera
biološke reprodukcije šuma do utroška tih financijskih sredstava
u biološku reprodukciju šuma. Ukoliko se to naknadi loj djelatnosti — za
navedeni manjak, nastao zbog subjektivnih razloga, treba da ponese
financijsk u odgovornost odnosni radnički kolektiv, odnosno OOUR biološke
reprodukcije šuma — ukoliko su postoci, određeni članovima 66 i 69
Zakona o šumama SR Hrvatske (18) određeni u korektnim, tj. dostatnim, razinama.


Kada postoji samostalna radna organizacija šumarstva, ona predstavlja
također udruživanje rada i sredstava u reprodukcijsku parcijalnu cjelinu (dio
reprodukcijskog lanca) šumarstva — sa zajedničkim »finalnim« proizvodom
u obliku proizvoda iskorišćivanja šuma. U velikim radnim organizacijama
šumarstva pak mogu postojati i dvije ili više grupa OOUR-a biološke reprodukcije
(uzgoja i zaštite) šuma, OOUR-a iskorišćivanja šuma, OOUR-a šumskog
građevinarstva i dr. sa grupno-zajedničkim proizvodnjama »finalnog«
oblika proizvoda iskorišćivanja šuma. U tim slučajevima trebalo bi se raspoređivanje
»zajedničkog proizvoda šumarstva«, odnosno »grupno-zajedničke
proizvodnje šumarstva«, na pojedine sudionike udruživanja — vršiti analogno
kako smo to detaljnije objasnili za šumarsko-drvarsko-prometnu reprodukcijsku
cjelinu.


LITERATURA


1.
Kraljić , B. »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«,
Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih priloga.
2.
Kraljić , B.: »Primjedbe na nacrt Ustava, kojim se šuma tretira kao prirodno
dobro«, Šumarski list 3—4, 1974, Zagreb, str. 146—151. (Tisak ima mnogo grešaka
(»neprodukciona« umjesto »reprodukciona« i dr., pa i ispuštenih dijelova
rečenica)).
3.
Kraljić , B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šumarski list 7—10, 1975,
Zagreb, str. 244—254.
4.
Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka (renta) u šumarstvu u uvjetima
promjena cijena i intenzivne inflacije«, RADOVI broj 56 Šumarskog instituta
Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 1—64. Ofset-tisak.
5.
Kraljić , B.: »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko-drvoprerađivačko-
prometnoj integraciji (kooperaciji)«, RADOVI broj 56 Šumarskog
instituta Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 65—120. Ofset-tisak.
25