DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 27 <-- 27 --> PDF |
resa« (15, 16) — nužno je stoga svake godine da se izvrši k o 1 a u d a- c i j a radova na biološkoj reprodukciji šuma, u kojoj će sudjelovati šumarska inspekcija općine, odnosno zajednice općina. Manjak ostvarenih radova treba taj OOUR naknadno ostvariti u naturi, na teret osobnih dohodaka svojeg radničkog kolektiva, svoje akumulacije, odnosno društvenih zajmova (koje će OOUR vraćati u anuitetima) — ukoliko su usvojeni prijedlozi iz našeg posebnog rada koji tretira ostvarenje šumskogospodarskih osnova u uvjetima financijske krize (12). Naime, do manjka ostvarenja nije moglo doći zbog promjena cijena i intenzivne inflacije jer su se pri navedenom odvajanju dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta kalkulirale faktične cijene i dinari kako u prihodima tako i u troškovima (bezrentovnim »cijenama proizvodnje «) pojedine djelatnosti — osim uslijed nužnog proticanja vremena (oko jednog tromjesečja) od prodaje proizvoda iskorišćivanja šuma i drugih kofinancijera biološke reprodukcije šuma do utroška tih financijskih sredstava u biološku reprodukciju šuma. Ukoliko se to naknadi loj djelatnosti — za navedeni manjak, nastao zbog subjektivnih razloga, treba da ponese financijsk u odgovornost odnosni radnički kolektiv, odnosno OOUR biološke reprodukcije šuma — ukoliko su postoci, određeni članovima 66 i 69 Zakona o šumama SR Hrvatske (18) određeni u korektnim, tj. dostatnim, razinama. Kada postoji samostalna radna organizacija šumarstva, ona predstavlja također udruživanje rada i sredstava u reprodukcijsku parcijalnu cjelinu (dio reprodukcijskog lanca) šumarstva — sa zajedničkim »finalnim« proizvodom u obliku proizvoda iskorišćivanja šuma. U velikim radnim organizacijama šumarstva pak mogu postojati i dvije ili više grupa OOUR-a biološke reprodukcije (uzgoja i zaštite) šuma, OOUR-a iskorišćivanja šuma, OOUR-a šumskog građevinarstva i dr. sa grupno-zajedničkim proizvodnjama »finalnog« oblika proizvoda iskorišćivanja šuma. U tim slučajevima trebalo bi se raspoređivanje »zajedničkog proizvoda šumarstva«, odnosno »grupno-zajedničke proizvodnje šumarstva«, na pojedine sudionike udruživanja — vršiti analogno kako smo to detaljnije objasnili za šumarsko-drvarsko-prometnu reprodukcijsku cjelinu. LITERATURA 1. Kraljić , B. »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih priloga. 2. Kraljić , B.: »Primjedbe na nacrt Ustava, kojim se šuma tretira kao prirodno dobro«, Šumarski list 3—4, 1974, Zagreb, str. 146—151. (Tisak ima mnogo grešaka (»neprodukciona« umjesto »reprodukciona« i dr., pa i ispuštenih dijelova rečenica)). 3. Kraljić , B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šumarski list 7—10, 1975, Zagreb, str. 244—254. 4. Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka (renta) u šumarstvu u uvjetima promjena cijena i intenzivne inflacije«, RADOVI broj 56 Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 1—64. Ofset-tisak. 5. Kraljić , B.: »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnoj integraciji (kooperaciji)«, RADOVI broj 56 Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 65—120. Ofset-tisak. 25 |