DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 52 <-- 52 --> PDF |
II Drugi primjer iz kojega se vidi kako je zaštita šuma postignuta pomoću ispaše divljih koza imamo u Maroku. Južno od Agadira nalazi se kompleks od oko 300.000 ha šuma Argania spinosa. To je jedna listača, jedina vrsta roda, koja se ne nalazi više nigdje na svijetu, to je marokanski endem. Srednje je visoko drvo vrlo razgranato sa deblom dim i vise. Plod je sličan maslini i koristi se za proizvodnju vrlo dobrog jestivog ulja. Šume arganije su rijetke šume, obrasle djelomično sa vegetacijom niskog grmlja i trava. Travu popasu ovce u proljeće, pa je prekomjerna ispaša ovaca ponegdje uzrok erozije. Koze se tada nalaze južnije prema pustinji. Koze se ne puštaju u šume arganije sve dok se ne obere plod za proizvodnju ulja. Tad već nastupa ljeto i potstojno nema više trave. Kad se koze puste u šume one se penju na drveće da brste lišće i zaostale plodove. Taj brst traje skoro cijelo ljeto. Poslije toga koze odlaze opet prema pustinji i stepama gdje niski grmovi izbijaju mlade izbojke koje koza brsti. Šume arganije su postojale i sjevernije u području Mogadora, ali su nestale sječom za proizvodnju ugljena. III. Uzgoj koza u Mongoliji nije detaljnije istražen. Na planinskim stepama u proljeće pasu mnogobrojni konji i ovce, dok se koze nalaze južnije prema pustinji. U toku ljeta nema trava te koze tada izlaze na planinske stepe koje su tada obrasle samo sa sitnim grmićima artemisije i potentile visokim par centimetara. Koze brste grmiće pa su susjedne šume četinjača sačuvane. IV. Vidjeli smo, da su bili mogući razni načini uzgoja divljih koza sa lisnikom a šume nisu bile degradirane. Rekli smo također, da opisani načini ne mogu da posluže kao uzor reorganizacije uzgoja divlje koze. Postavljeno je u početku pitanje da li se može organizirati jedan suvremeniji uzgoj divlje koze uz ishranu sa lisnikom koji također čuva šumu, ali koji treba biti i ekonomski opravdan. Neka početna ispitivanja i iskustva pokazala su da je to moguće na bazi: — povećanja proizvodnje stoke, — povećanja proizvodnosti rada. — proizvodnje za tržište jer to omogućava i rentabilnost proizvodnje. Tehnički je uvjet da se postigne taj rezultat uređenje ispasišta (management des parcours, range management) i pašnjačke proizvodnje. Za uređenje ispasišta za jednu racionalnu i rentabilnu proizvodnju potrebne su razne mjere melioracije koje se odnose: — na sama ispasišta, — na organizaciju ispaše. — na samu kozu, — na lisnik i njegovu proizvodnju, — na infrastrukturu. 50 |