DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 69     <-- 69 -->        PDF

13. U Šumarskom institutu Jastrebarsko potrebno je hitno osnovati znanstveni
centar s ciljem da razvija protupožarnu preventivu i proučava represivne mjere
zaštite šuma od požara radi primjene u praksi domaćih i stranih znanstvenih dostignuća
iz tog područja.
14. Kod provođenja represivnih mjera kod pojave šumskog požara neophodno
je uključiti šumarske stručnjake čije sudjelovanje je nužno u donošenju odluka
o poduzimanju mjera prilikom gašenja požara. U područjima s dobro organiziranom
šumarskom službom, akcijom gašenja šumskog požara rukovodi šumarski
inženjer (stručna podloga za taj posao).
15. U područjima velike opasnosti od pojave šumskog požara treba izgraditi
male hidroakumulacije što bi pružalo mogućnost brze intervencije.
16. Preventivne mjere zaštite od požara nužno je provoditi kako u šumskim
tako u poljoprivrednim površinama, u urbanim sredinama koje graniče sa šumom
(deponije smeća i dr.), u turizmu (nedovoljna pažnja turista u šumi, kampu i dr.),
u elektroprivredi (neispravni vodovi) i dr.
17. Uz dobro organiziranu zaštitu od nenamjerno izazvanih požara posebnu pažnju
treba obratiti namjernom izazivanju požara i u tom smislu organizirati preventivu.
18. Prijedlozi da se radi smanjenja opasnosti od požara odnosno radi čišćenja
šume uvede paša stoke sitnog zuba (pretežno se misli na kozu), predstavlja za šume
današnje strukture, veliku opasnost za njezin opstanak. U težnji postizanja trajne
ume listača (jedina prava stručna alternativa), veći dio šumskog fonda priobalnog
područja, nalazi se u razvojnom stadiju kada je paša u šumi vrlo štetna. Velike
štete nastaju od paše u opožarenim šumskim površinama pomlađenim od sjemena
izogrene stare borove kulture. Poslije požarenja u tim površinama stvaraju se
kraške kamenjare.
19. Radi cjelokupnog upoznavanja kompleksnosti problematike ovogodišnjih
šumskih požara u SR Hrvatskoj i predlaganja hitnih mjera, predlaže se imenovanje
stručne komisije koja treba obići glavna opožarena područja.
U Zagrebu. 25. 9. 1985.


ČLANOVI KOMISIJE:


Prof. dr Dušan Klepac, prof, dr Branimir Prpić, prof, dr Đuro Rauš, prof, dr
Slavko Matić, prof, dr Sime Meštrović, prof, dr Ankica Pranjić, prof, dr Ante
Krstinić. mr inž. Ante Tomašević.


PRENIJETO
PIROMANIJA NEMARNOSTI


Sunčani, posve ljetni dani ovogodišnjeg listopada zadržali su na Jadranu dosta
turista i zato još nisu zbrojeni svi posjetioci i nije gotova financijska bilanca
sezone. Ali strašna slika pustoši što su je ostavili požari već izlazi na vidjek). Ovih
je dana Operativna grupa za koordinaciju gašenja šumskih požara u Štabu civilne
zaštite Zajednice općina Split objavila svoje nalaze o požarima u dalmatinskom
kršu od 15. lipnja do 28. kolovoza. Nalaze koji se ne mogu čitati mirno, bez nelagode.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Pogledajmo kako izgleda prvi niz objelodanjenih činjenica. U najtoplijim i od
požara najopasnijim mjesecima šume su planule 310 puta i opustošeno je 11.000
hektara ponajviše pod borovinom i makijom. Šteta se procjenjuje na gotovo dvije
milijarde. Na privatnom posjedu dvostruko je veća, nego na društvenom.


A što je s uzrocima požara? Izazvani su paljenjem korova i strništa. Takvih je
bilo 33, a na taj način buknuo je i onaj na Korčuli koji je opustošio 3897 hektara
šume i maslinika. Plamen se zatim širio iz zapaljenih deponija smeća. Dogodilo
se to 11 puta, a ti su požari samo kod Trogira i Biiograda pretvorili u pepeo svu
vegetaciju na 172 hektara. Požari su zatim nastajali varničenjem dalekovoda, udarom
groma i iskrom iz vlakova (11 slučajeva), dječjom igrom i odbačenom šibicom
(na 6 mjesta), pa opušcima, loženjem vatre i još mnogim drugim neopreznostima.


U nalazima se dalje kaže da se osnovano sumnja da su u 6 slučajeva požari
bili namjerno izazvani, ali su srećom pravovremeno uočeni i tako nisu nanijeli
velike štete. Protiv osumnjičenih osoba vodi se krivični postupak. Neke je požare
na dalmatinski krš donio vjetar iz susjedne Bosne i Hercegovine, a na Hvaru
je jedan veMki požar izazvala nepažnja radnika.


Tako stoje stvari. Korov se pali usred ljeta, a kazne su za to simbolične, iznose
samo 1500 dinara. Deponije smeća nitko ne drži pod kontrolom, kamoli da
se brine o tome da one moraju biti zasute zemljom. Dalekovodi se sagrade i kasnije
nitko ne obraća pažnju na grane koje ih dodiruju i njišući se izazivaju varničenja.
Željeznica je dužna uz prugu očistiti vegetaciju, ali je tu obavezu lako zaboravila...
Tolike nebrige, a tolike vrućine. Ne, ništa se slučajno ne zbiva na ovom svijetu.


Strašno, preskupo iskustvo ovogodišnje sezone prisiljava nas da se s nekim istinama
najozbiljnije suočimo. Pokazuje se da se do sada više radilo na takozvanim
operativnim planovima snaga i sredstava za gašenje požara, nego na životnijim pripremama
suzbijanja požara kad se oni pojave. I djeci je, naime, jasno da je mala
korist i od najbolje skrojenog plana, od skupova i podučavanja ljudi u općinskim
središtima kako da u kritičnom trenutku ostvaruju taj plan kad se ništa ne razgovara
s poljoprivrednicima i nitko ne kontrolira paljenje korova i smeća. Život i
događaje vraški je teško planirati, a nemarnost je grozni piroman. To su naše nenaučene,
jednostavne, a tako skupe lekcije.


Zagrebački dnevnik »Vjesnik« od 13. 10. 1985., str. 4.


PKFSKUPA POUKA


U vrijeme ove duge, nezapamćene suše od koje je gotovo svo raslinje postalo
suho kao slama na gumnu, te i sama zemlja gotovo da bi gorjela, nije čudno da se
pomiješani s vijestima o svakodnevnom orgijanju požara svakog dana čitaju i čuju
javni apeli da se ne pali otvorena vatra, pogotovo ne na poljima i u blizini
šuma.


Opće je uvjerenje da su potpaljivači korova (unatoč zabrana) u pravilu ili
neuki primitivci ili asocijami elementi, kojima ti pozivi na razum ne znače ništa.
U jednom od posljednjih požara u općini Pula, u blizini sela Marčana, u izazivače
šumskih požara uključio se čak i jedan vlasnik odvjetničkog ureda, a to znači
onaj tko bi trebao dobro poznavati propise i pridržavati ih se.


Ovo je još jedan od bezbrojnih primjera, kako slijepo sebičnjaštvo koje vodeći
računa o svojim interesima, lako može izazvati štete katastrofalnih razmjera. Hoće
li netko iz toga izvući odgovarajuće pouke?


Silvano BLAŽINA, Marčana


Zagrebački dnevnih »Vjesnik« od 04. 11. 1985., str. 5.