DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UDK (630*232.4:582.47:631.811.9). 001
Šum. list CX (1986) 5


UTJECAJ BIOGENIH ELEMENATA NA USPIJEVANJE
TRI VRSTE ČETINJAČA


Nikola KOMLENOVIĆ i Petar RASTOVSKI


SAŽETAK. Tijekom dvije vegetacijske sezone istraživan je
utjecaj dušičnog, fosfornog i kalijevih gnojiva te kalcijskog karbonata
na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea abies Karst.),
običnog bora (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arn.).
N, P i K-gnojiva pozitivno su djelovala na ishy-anu i rast sve tri
istraživane vrste. Primjena CaCO\, posebno u višim dozama, prouzročila
je poremetnju u ishrani i zaostajanje u rastu biljaka,
najviše kod smreke, a najmanje kod crnog bora. Niska doza Ca
CO\ u drugoj je vegetacijskoj sezoni pozitivno utjecala na ishranu
biljaka crnog bora.


Ključne riječi: obična smreka, obični bor, crni bor, mineralna
gnojiva, ishrana, rast.


UVOD


Kod proizvodnje šumskih sadnica s obloženim korijenovim sistemom
koriste se različiti supstrati. Od njih se prvenstveno zahtjeva da imaju povoljna
vodozračna svojstva i malu specifičnu težinu (BRIX i VAN DRISCHE
1974, ANTIĆ i MANClC 1978). Kemijska svojstva, posebno reakcija supstrata,
također su vrlo značajna (ANTIĆ i MANClC 1978, KOMLENOVIĆ i NEDOVIĆ
1979, TINUS and Me DONALD 1979 i dr.). Visok kapacitet sorpčije, sposobnost
za izmjenu kationa, armiranost i dr. su daljnja svojstva koja se zahtijevaju
od kvalitetnih supstrata.


Navedenim karakteristikama najviše se približavaju treseti pa se oni i
najčešće koriste u rasadničkoj kontejnerskoj proizvodnji. Primjenjuju se međutim
i mnogi drugi supstrati, prirodni i umjetni. Svi navedeni supstrati
općenito su slabo opskrbljeni biljnim hranivima pa problematici ishrane valja
posvetiti izuzetnu pažnju (KOMLENOVIĆ et al. 1980, 83. 84. TINUS 1974,


* Dr Nikola
Komlenović,
Dr Petar Rastovski
Šumarski institut Jastrebarsko
Istraživanja su financirali Poslovna zajednica Exportdrvo i SIZ-IV za znanost.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ANTIĆ i MANClC 1978. i dr.). U našim istraživanjima proučavan je utjecaj
primjenjenog dušika, fosfora i kalija na rast i ishranu tri vrste četinjača
na dvije vrste treseta (Bos. Grahovo i Poljska). Na tresetu iz Poljske proučavano
je i djelovanje različitih doza CaCO;i na uspijevanje obične smreke
te običnog i crnog bora.


METODE RADA


Tijekom dvije godine u kontejnerima iz tvrde plastike uzgajane su biljke
obične smreke (Picea abies Karst.), običnog bora (Pinus silvestris L.) i crnog
bora (Pinus nigra Arn). Kao sjetveni supstrati bili su primijenjeni treset iz
Poljske i treset iz Bos. Grahova. Njihova kemijska svojstva daju se u rezultatima
istraživanja. U pokusu sa tresetom iz Poljske bila su zastupljena slijedeća
tretiranja: bez gnojidbe, NPK-gnojidba, NPK-gnojidba + 2,4 i 8 kg
CaCO;/m3 treseta. Kod treseta iz Bos. Grahova pored kontrole provedeno je
NPK tretiranje s kalijem u sulfatnom te kalijem u kloridnom obliku. Vrste
i doze NPK-gnojiva bile su iste kao u nekim našim ranijim pokusima (KOMLENOVIĆ
i sur. 1980). Registracija visinskog i debljinskog rasta biljaka te uzimanje
uzoraka supstrata i iglica za kemijske analize provedena je na kraju
prve i druge vegetacijske sezone. Kemijske metode i analiza uzoraka supstrata
i biljne suhe tvari provedena su prema postupcima opisanim u našim ranijim
radovima (KOMLENOVIĆ i sur. 1980.)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 9     <-- 9 -->        PDF

7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 10     <-- 10 -->        PDF

cS




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 11     <-- 11 -->        PDF

9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 12     <-- 12 -->        PDF

REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM


NPK-gnojidba pozitivno je utjecala na rast proučavanih vrsta drveća na
oba supstrata (SI. 1—7). Pri tome je u supstratu registriran snažan porast
fiziološki aktivnog fosfora, te umjeren porast sadržaja pristupačnog kalija
(Tab. 1 i Tab. 2).


Tab. 1. Kemijska svojstva supstrata nakon prve godine


Tab. 2. Kemijska svojstva supstrata nakon druge godine




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Tab. 3. Koncentracije hraniva u iglicama nakon prve godine




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Primjenjena gnojidba dušikom, fosforom i kalijem odrazila se u većini slučajeva
u porastu odgovarajućih koncentracija u iglicama (Tab. 3 i Tab. 4).
Samo u nekim slučajevima došlo je do pada N-koncentracije kod tretiranih
biljaka. To se može objasniti efektom razblaživanja kao posljedica snažnog
porasta biomase uzrokovanog pozitivnim utjecajem drugih primjenjenih hraniva
(fosfor i kalij). Takvo je djelovanje registrirano i kod kemijskog sastava
supstrata i biljne tvari. U tretiranjima s kalijevim kloridom u p´okusu s
tresetom iz Bos. Grahova utvrđen je značajno sporiji rast biljaka s obzirom




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 15     <-- 15 -->        PDF

na tretiranje kalijevim sulfatom. Ova je razlika bila najjače izražena kod
smreke. Primjena CaCO:!, posebno u višim dozama, u cilju povećanja reakcije
treseta iz Poljske utjecala je na zaostajanje u rastu biljaka prvenstveno
kod obične smreke. Kod crnog bora samo je najviša doza kalcijskog karbonata
depresivno djelovala na produkciju biomase.


Nakon prve vegetacije u tretiranjima s CaCO:> utvrđen je manji sadržaj
dušika i cinka u iglicama svih istraživanih vrsta drveća. Ovu smo pojavu
utvrdili i objasnili i u nekim našim drugim radovima (KOMLENOVIĆ 1982).
Primijenjeni kalicijski karbonat utjecao je na pad koncentracije fosfora u
iglicama borova dok su kod smreke te koncentracije porasle. To bi se moglo
objasniti time da borovi imaju veću sposobnost usvajanja Al i Fe-fosfata, a
što je u skladu s rezultatima nekih naših ranijih istraživanja (ANIĆ i KOMLENOVIĆ
1983). Primjena kalcija snažno je utjecaja na porast reakcije supstrata
i njegovih koncentracija u iglicama. Slični odnosi zadržali su se i u drugoj
godini, s tim da je kod crnog bora na kraju druge vegetacije u tretiranjima
s CaCO:j registriran porast N-koncentracija. Istovremeno je kod ove vrste bila
povoljnija ishrana fosforom i kalijem što pokazuje da je crni bor svladao
šok iz prve godiner te da niže doze apliciranog kalcija povoljno djeluju na
njegovo uspijevanje. Ovaj bi se fenomen mogao objasniti rezultatima istraživanja
Chevaliera i sur. (1976) koji smatraju da su crni bor i neke druge
vrste samo više manje tolerantne prema visokom sadržaju CaCO:1 u supstratu


i da se ta tolerantnost zasniva na prisustvu mikorize. Jednogodišnje biljke
crnog bora kod kojih je slabije razvijena mikoriza teže podnose visoke doze
kalcijskog karbonata od dvogodišnjih biljaka kod kojih je utvrđena dobro
razvijena mikoriza.


U drugoj godini u tretiranju s CaCO;1 došlo je do vrlo jasno izraženog
pada koncentracija željeza u iglicama crnog bora. Općenito je poznato da se
pristupačnost željeza sa porastom reakcije supstrata smanjuje (ANIĆ 1984).


Naši rezultati pokazuju da neutralizaciji sjetvenog supstrata valja prilaziti
selektivno i oprezno. Doze CaCO:! trebaju biti niže, a između njegove primjene
i sjetve treba proći određen period. Ukupno količinu CaCO> valjalo
bi raspodijelit na više obroka. Kod razmatranja ove problematike mora se
računati i s činjenicom da voda za zalijevanje može sadržati značajne količine
kalcija i drugih baza.


ZAKLJUČCI


Kvalitetne sadnice četinjača mogu se proizvesti na proučavanim sjetvenim
supstratima samo uz odgovarajuću ishranu. Primjenjena dušična, fosforna
i kalijeva gnojiva povoljno su utjecala na ishranu i rast biljaka te promjene
kemijskog sastava supstrata. Primjena kalijeva sulfata dala je bolje
rezultate nego primjena kalijeva klorida kod istraživanih četinjača. Najveća
razlika utvrđena je kod smreke, a najmanja kod crnog bora. Primjena CaCO,,
posebno u višim dozama, dovela je do poremetnje u ishrani i rastu prvenstveno
kod obične smreke. Naši rezultati pokazuju da smanjenju kiselosti supstrata
za uzgoj šumskih vrsta treba prilaziti selektivno i oprezno. Pri tome se
mora uzeti u račun i kemijski sastav zalivne vode.


13




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 16     <-- 16 -->        PDF

LITERATURA


A n i ć. .1. (1984): Problemi deficiencije željeza u intenzivnoj biljnoj proizvodnji.
IV Seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka, Beograd.
A n i ć, J., Komlenović , N. (1983): Utjecaj različitog oblika fosfora na ishranu
biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.). Šumarski list, 7—8, 1983.


A n t i ć, M. Mančić , A. (1978a): Uporedne karakteristike treseta i drugih supstrata
značajnih za kontejnersku proizvodnju šumskih sadnica. Jug. poljoprivredno
šumarski centar, Beograd.


Ant i ć, M., Mančić , A. (1978b): Savremeni sistemi ishrane i prihranjivanja
šumskih sadnica pri kontejnerskom načinu proizvodnje. Jug. poljoprivredno
šumarski centar, Beograd.


B r i x, H., Driesch e R. van (1974): Mineral nutrition of container growth tree
seedlings, Great Plains Agricultural Conncil Publication No 68.


Chevalier, G., Clement, A., G a r b a y e, J., Let aeon, F., M o n s i a n, D.
(1976): Calcium carbonate in coniferous trees: Influenze of ectomycorhizae on
nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congress,
Division II Norway.


Komlenović , N. (1980: Prilog poznavanju kloroze borovca (Pinus strobus L.)
na karbonatnim tlima, Agrohemija 1—2.


Komlenović, N. Nedović. V. (1979): Uspijevanje biljaka običnog bora [Pinussylvestris L.) i obične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na neka svojstva
supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb.


Komlenović, N., R a s t o v s k i, P., M a r k o j a, Đ. (1980): Rast biljaka crnog
bora (Pinus nigra var. austriaca Asch, et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutica
Ten.) s obzirom na upotrebljene supstrate i mineralna gnojiva. Šumarski
list, 11—12, 1980.


Komlenović, N, Rastovski, P., M a r k o j a, Đ. (1983): Istraživanje utjecaja
sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta drveća
i grmlja. Šumarski list, 3—4, 1983.


Ti n us, R. W., Me Donal d S. E. (1979): How to grow tree seedlings in containers
in greenhouses. Rocky mountain forest and range experiment station.


Influence of Bioelements on the Growth of Three Coniferous Species


Summary


Good quality coniferous seedlings were produced on the investigated substrata
by proper nutrition. The applied nitrogen, phosphorus and potassium fertilizers had
a positive effect on the nutrition and growth o the plants and improved the chemical
properties of the substrata.


The aplication of K2S04 produced better results than the treatment with
KCl in the investigated species. The highest difference was observed in the Norway
spruce and the smallest in the black pine. The added CaCO.j especially in lager
quantities, produced the most significant nutrition and growth disturbances in the
Norway spruce. The resultes suggested that acidity reduction of the substratum
should be selective and gradual. The chemical properties of the irrigation water
should be taken into consideration.