DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 90 <-- 90 --> PDF |
nošću i dobrotom koje su ga vrline resile cijelog njegova života. Ali ono što će ostati kao trajna vrijednost, koju nam je ostavio prof. Svagelj kao — upravitelj Centra JAZU — to su znanstveni i stručni radovi koji su pod njegovom uredničkom rukom objavljeni u Centru u Vinkovcima: — Redovita izdanja »Radovi«; — Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije 1974; — Simpozij sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije 1975; — Đakovački Zbornik 1976. Još su nam u sjećanju oni dani kad smo pod rukovodstvom prof. Švageija pred desetak godina proslavili stotu godišnjicu organiziranog šumarstva u jugoistočnoj Slavoniji. Tada nam je prof. Svagelj govorio o šumaru i književniku Josipu Kozarcu i predstavio nam je njegovu izvornu »Slavonsku šumu«. Tada smo slušali o gospodarenju hrastovih šuma koje su dale velik doprinos kulturnom i znanstvenom razvoju ne samo u Slavoniji nego i u jednom dijelu Hrvatske. Iz prihoda od hrastovih šuma sagrađene su mnoge željeznice, škole, zgrade, Šumarski Dom u Zagrebu (poslije Šumarski fakultet) itd. Radom Centra JAZU u Vinkovcima oživjela je tradicionalna veza šumarstva i poljoprivrede sa znanošću i kulturom Slavonije. Najveću zaslugu za to ima baš prof. Svagelj. On se dobro razumno sa svojim Slavoncima a naročito sa šumarima, a oni su ga poštivali i voljeli. I upravo nedavno uspio je prof. Svagelj smjestiti i lijepo urediti Centar JAZU u reprezentativnoj zgradi Jugobanke u Vinkovcima zahvaljujući razumijevanju i velikoj pomoći Jugobanke. šumarskih i drv noindustrijskih organizacija te Općine Vinkovci. No. prof. Svagelj nije bio samo inicijator i organizator različitih Simpozija, sastanaka, razgovora za okruglim stolom, on je istovremeno bio znanstvenik, istraživač, historik, kritičar, pisac i pjesnik. Posebno su zapaženi njegovi radovi: Stefan Možeš i Hrvati (1969), Studija o Vinkovcima u Zborniku liječnika Hrvatske za Slavoniju (1965), Bujice i bune jedne poezije (1968), Ilirci i Slavonija, Od Orfeja do Reljkovića, Matija Antun Reljković (1967), Nepoznata narodna sveska Ivana Kozarca (1967), Tamburica bugaii u Mraku (1958), Slavonske književne komunikacije (1975), Scena i vrijeme (1981) itd. Prof. Svagelj je u svemu objavio preko 70 članaka, studija, eseja, feljtona a među njima se ističu lijepe »Dikine« pjesme. Za svoj plodni rad prof. Svagelj primio je mnoga priznanja u nas i u Svijetu; prekoračio je granice svoje lijepe i drage Slavonije, Hrvatske i Jugoslavije, te mu je ime zabilježeno u mnogim zemljama Svijeta: Poljskoj. Velikoj Britaniji. Italiji, SAD-u i drugdje. Za sve što je učinio prof. Svagelj. upravitelj Centra JAZU u Vinkovcima velika mu hvala! Supruzi prof. Svagelja i njegovij obitelji iskrena sućut! Slava prof. Dioniziju Svagelj u! Prof. đr Dušan Klepac |