DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 49     <-- 49 -->        PDF

đusobno, što je luč obćenite prosvjete užgao u stotinah i stotinah plemenitih, neiskvarenih
glava, što je hrvatskim domoljubljem zagrijao toliko mlađanih srdaca,
što je usadio u toliko mladenačkih duša štovanje prema znanosti i radu, što jim
je otvorio oči, da su upoznale potrebu napredka i okreta na drugu stazu; več je
tim puno učinio, već je tim za narodni napredak puno zasluga stekao.« I dalje:
»Križevački zavod ima dosta lijepih sila, za koje širi patriotički krugovi
ni ne znaju, ali su slabo povezani s praktičkim gospodarskim krugovi.«


Zadnji tečaj šumara u križevačkom Gospodarsko-šumarskom učilištu održan
je 1898´99. šk. godine, jer je u listopadu 1898. godine počela s radom Šumarska
akademija kao sastavni dio Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema
tome proslava 50-godišnjice postojanja križevačkog zavoda, tada Višeg gospodarskog
učilišta i ratarnice, bila je proslava te godišnjice poljoprivredne Škote. Sa
šumarske strane proslavi su prisustvovali u ime Hrv. slav. šumarskog društva
Robert Fischbach. I podpredsjednik Bogoslov Kosović, tajnik, a u ime Šumarske
akademije prof. Vinko Hlavinka, koji je na svečanoj akademiji, 20. studenoga 1910
godine održao i pozdravni govor. U izvještajni o održanoj proslavi Šumarski list,
u br. 1. iz 1911. godine, konstatira: »Odziv bivših slušatelja toga zavoda nije bio
osobit, barem ne onakav, kakav bi se opravdano mogao očekivati, i to ne samo
šumara, nego naročito i gospodara, a u oči je udarila otsutnost bivših zasluženih
učitelja toga zavoda i veoma slabi odziv građanstva grada Križevca. Kako nam je
rečeno, je tomu i još njekim drugim neugodnim incidentim bio razlog u arangementu,
kojemu se je u koječemu moglo prigovoriti«.


Proslava pedesete godišnjice osnivanja Gospodarsko-šumarskog učilišta, kako
možemo zaključiti po napomeni o njoj u Šumarskom listu (a i u »Gospodarskom
listu« bila je suzdržana) nije bila sjajna. Nije bila sjajna, ali je zauzvrat ostavila


»Spomenicu o pedesetgodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarsko Učilišta i ratarnice
u Križevcu« u izdanju profesorskog zbora tog Učilišta i tiskana u križevačkoj tiskari
Gustava Neuberga. Ta Spomenica je svakako vredniji i trajniji dokument nego
li su bile manifestacije od 18. do 19. studenoga 1910. godine, jer, uz ostalo sadrži
i dokumentaciju o tijeku nastojanja i radove na osnutku te škole. U knjizi Šumarska
nastava u Hrvatskoj 1860— I960«., što je izdao 1963. Šumarski fakultet u Zagrebu,
ukratko su navedeni najvažniji datumi, a u Spomenici se nalaze i odnosni dokumenti
počam od inicijative ministra Bacha (u Beču) do kraljevske odluke od 12.
travnja 1860. kojom je »dopušteno ustrojstvo gospodarsko-šumarskog učilišta i ratarnice
u Križevcu o trošku zemaljskom« i kojom su odobrena pravila nutarnjeg
uređenja tog zavoda«.


Za školu je bila predviđena zgrada ukinute podžupanijske oblasti, ali je bilo
nužno adaptirati za novu svrhu. Trebalo je i dograditi gospodarske zgrade (staju,
žitnicu i si.) te nekoliko stanova. Adaptacija zgrade obavljena je tijekom ljeta i jeseni
1860.godine tako, da je otvorenje moglo biti 19. studenoga, dok su ostale građevine
bile dovršene slijedeće, 1861. godine. Za ove radove osim novčanih sredstava
bilo je i dobrovoljnog rada stanovništva, koji je zabilježen u ovoj Spomenici3 kako
slijedi:


»Ovdje se mora za uspomenu zabilježiti, kakove žrtve su njekoje obćine dopriniele,
da se gospodarsko-šumarsko učilište može podići što uspješnije i sa što manjim
troškom u gotovom novcu, jer je to dokaz, kako je narod željno izeekivao
otvorenje zavoda.