DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 52     <-- 52 -->        PDF

KNJIGE i ČASOPISI


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
Vol. 23., Zagreb 1985.


Glavni urednik prof, dr Đuro Rauš, urednik
za šumarstvo prof, dr Branimir Prpić,
urednik za drvnu industriju prof, dr
Stanko Bađun, tehnički urednik mr Želimir
Borzan.


Izdavač Šumarski fakultet Sveučilišta u


Zagrebu kao glasilo — godišnjak znanst


venih radnika tog Fakulteta.


Ovaj svezak Glasnika za šumske poku


se sadrži sedam radova. To su:


A. Fr a n j i ć: Hipotetski razvoj sastojina
hrasta lužnjaka (str. 1—23),
VI. Hi tree : Matematički modeli i rješenja
nekih problema u šumarstvu i
tehnologiji drva (str 25—94, više sedam
listova grafikona),
J. V u k e 1 i č : Doprinos fotointerpretacijske
analize vegetacijskom istraživanju
šumskih zajednica Nacionalnog parka
»Risnjak« (str. 95—140 više 8 stranica
fotografija, jedne karte i jedne tablice
izvan teksta),
R. Križance: Jedinstvena opća formula
za računjanje etata glavnog prihoda
u visokim regularnim šumama (str.
141—175),
S. Sever, D. H or vat i VI. Golja:
Razvojno istraživanje bušilice za tlo
IVA-lm (str. 177—222),
Đ. Rauš, N. Š e g u 1 j a i J. Topič:
Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske (str.
223—355) i


D. P i č m a n : Tehničko-biološka sanacija
šumske putne mreže (str. 357—381).
A. Pranjić je »na osnovi poznatih
matematičkih modela, odnosno, zakonitosti,
koje postoje u sastojim hrasta lužnjaka
s običnim grabom izradila sedam
razvojnih modela hrasta lužnjaka, a
razvojnih modela hrasta lužnjaka«, a
debljinskog i visinskog prirasta, željenom
konstantnom širinom goda tijekom cijele
ophodnje, te normalne udaljenosti stabla
u stotoj godini. . . Temeljnica i volumen
prije i poslije prorede ustanovljeni su na
uobičajen način uz pretpostavku da je
njega sastojine izvedena točno u sredini
dobnog razreda te da mortalitet nije bilo.
«
»Matematički modeli« V. H i t r e c a
namijenjeni su u prvom redu pilanarima.
ali i šumarima zaposlenim na eksploataciji.
Naime, u radu su saopćeni rezultati
istraživanja o odnosu rasporeda proreza s
promjerom i punodrvnosti trupaca koji
pokazuju da je »sortiranje potrebno vršiti
prema grupama koje su optimalni za
isti raspored«, ali da za to »nije dovoljno
promatrati samo srednjii promjer trupca
«. Šumarima je namijenjeno na radu
prikrajanja deblovine i da već kod prvog
pokreta trupca iz šume vode računa


o sortiranju te tako sudjeluju i u daljnjem
racionalnijem korišćen.ja sirovina i
doprinesu pozdtivnijoj bilanci društvenog
gospodarstva. S druge strane rezultati ovih
istraživanja upućuju na potrebu, svojedobno
izrečenu po ing. ČOPU1, da i pilanari
»zavire« u šumu u vremenu sječe
šume
O primjeni fotointerpretacije pri kartiranju
šumske vegetacije J. Vukeli ć
pisao je u Šumarskom listu (br. 5—6/1985)
a u ovom radu iznio je rezultate primjene
te metode za analizu vegetacije šumskih
zajednica u Nacionalnom parku »Risnjak«.


1) B. Cop: Pilanska prerada i odnosi sa
šumarstvom. Šumarski list CVII (1983.) br. 1—2
i 3—4. koji je izdan i kao separat.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 53     <-- 53 -->        PDF

»Jedinstvena opća formula za računanje
ctala glavnog prihoda u visokim regularnim
šumama« (i ne samo takvih) R.
Križanc a ujedno je i vrlo jednostav-


Vx
na. Formula naime glasi EK = K
u


gdje E„ znači traženi etat. K faktor izračunat
po formuli


2


1 — 0.0053 x — 1.0065 x2


x odabrana dobna granica unutar ophodnje
(u). Konačno autor zaključuje, da se
ta formula može primijeniti pri računanju
etata glavnog prihoda:


— u plantažama i kulturama,
— u niskim i srednjim šumama, te u
makijama,
— za procjenu šteta uslijed elementarnih
nepogoda,
— pri utvrđivanju vrijednosti šume
kod otkupa ili kupoprodaje,
— pri valorizaciji namjenski smanjenog
etata u odnosu na mogući,
— pri valorizaciji zaštitne uloge šume
npr. očuvanje vodnog režima za potrebe
elektroprivrede ili vodoprivrede),
— pri valorizaciji višestrukih općekorisnih
funkcija šuma, te u mehanografskoj
obradi podataka.«
Bušilica IVA-lm domaća je bušilica
proizvođača »Metal« u Vinkovcima koja
se koristi za bušenje rupa za sadnju ali i
u ostale svrhe (ukopavanje stupova i dr.).


S. Seve r et al. ispitali su karakteristike
rada ove bušilice, njezin utjecaj na
stabilnost pogonskog traktora te na vibracije
na sjedalu vozača. Za ovo posljednje
»iz rezultata istraživanja se vidi da
i bušenje i rad traktora ergonomski opterećuje
radnika ne samo u granicama narušavanja
komfora, već se nalaze i na
granici dozvoljenog izvrgavanja (treba ograničiti
vrijeme djelovanja)«.
Rad »Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske
« Đ. li. a u š a el al. izrađena je u okviru
projekta »Vegetacijsko i pedološko
kartiiranje SRH«, kojega financira Republički
SIZ IV. Stoga su u njemu opasane
sve zajednice koje se nalaze na obrađenom
području, nizinskom dijelu Slavonije
te u Baranji, njih 64, od kojih je 17
šumskih (uključivo 2 zajednice šibljaka),
Navodimo sve opisane šumske zajednice:


1. Querco-Carpinetum croaticum caricetosum
pilosae Ht. 1942 — šuma hrasta
kitnjaka L običnog graba,
2. Carpino betuli — Quercetosum roboris
typicum Rauš 1971 — tipična šuma
hrasta lužnjaka i običnog graba,
3. Carpino betuli — Quercetum roboris
Jagetosum Rauš 1971 — šuma hrasta lužnjaka
i običnog graba s bukvom,
4. Carpino betuli — Quercetum roboris
Quercetosum cerris Rauš 1969 — šuma
hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom,
5. Carpino betuli — Quercetum roboris
Tilietosum tomentosae Rauš 1969 — lužnjakovo-
grabova šuma s lipom,
6. Corno — Ligustretum croaticum Ht.
1956 — šibljak kaline đ sviba,
7. Genisto elatae — Quercetum roboris
Caricetosum remotae Ht. 1938 — šuma
hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i
rastavljenim šašom,
8. Genisto elatae — Quercetum roboris
Aceretosum tatarici Rauš 1971 — šuma
hrasta lužnjaka s velikom žutilovkorn i
žestiljem2
9. Leucoio — Fraxinetum angustifolia
typicum Glav. 1959 — tipična šuma poljskog
jasena.
10. Frangulo — Alnetum glutinosae typicum
Rauš 1971 — tipična šuma crne johe
s trušljikom,
2) Na rasprostranjenju žestilja u Hrvatskoj,
a posebno u Slavoniji, osvrnuo se 1885. godine
Đuro Koča. Tekst ovog osvrta nalazi se na str.
149 ovog sveska Šumarskog lista.


139