DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 55 <-- 55 --> PDF |
napose na temelju velike stručne i naučne erudicije. Namijenjena je i pristupačna čitaocima svih profila i to od orača iz brazde i stočara iz obora do stručnih i naučnih erudita kakvi su i sami autori. Upravo zahvaljujući tome našla se i u rukama pisca ovih redaka iako nije stručnjak za odnosnu problematiku ili. bolje reći, za poljoprivredu uopće. Prema tome ne pretendiramo na kompetentnost prikazivanja, a pogotovo ocjenjivanja predmetne knjige, ali i uz te ograde — moramo kazati da smo u knjizi našli neka šavna mjesta sa šumarstvom i turizmom u primorskoj oblasti šuma, pa iz toga osnova smatramo da ne bi bilo na od met da se i čitaoci šumarske stručne literature upoznaju s određenim prijedlozima i stavovima autora. To prije i više što poljoprivreda i šumarstvo imaju brojne zajedničke probleme i niz zajedničkih fundamentalnih, zatim dodirnih ili graničnih, pa i isprepletenih disciplina koje je, i najboljim poznavaocoima, teško razlučiti Osim ositađih, da navedemo samo jedan primjer sa Kube, o kome smo već pisali. 1 Tamo smo, naime, naišli na borove kulture u gornjoj etaži kojima gospodare šumska gospodarstva, a pod upravom su Ministarstva šumarstva, dok su na istoj površini u donjoj etaži plantaže kave kojom gospodare poljoprivredna gospodarstva, a pod upravom su Ministarstva poljoprivrede. Sličan je primjer i sa šećernom trskom iz koje se proizvodi i šećer i ploče iverice, odnosno vlaknatice, a pod upravom su Ministarstva šećera itd. Znači o predmetnoj knjizi je moguće pisati, ako nikako drugačije, a ono kao čitalac iz puka, zato što je čitljiva, zanimljiva i na mjestima polemična, a što je najhitnije — iz nje se može mnogo naučiti. Nama šumarima, a i cijeloj našoj javnosti, poznate su goleme štete koje su 1) Golubović, U. — Kraljić, B. — Mikloš, I.: Sume i šumarstvo Kube. Šumarski list CV (1981), bi´. 8—9. na 1985. godine nanijeli katastrofalni požari u primorskoj oblasti šuma. Te goleme štete nisu pogodile samo šumarstvo nego i poljoprivredu, turizam, zatim općenito privredu i privatnu imovinu stanovništva u toj oblasti, a da i ne spominjemo ljudske živote i one brojne ljude koji su zadobili teže i lakše opekotine. Na jednom stručnom skupu (Rab) smo čuli, da nam je prošlogodišnji požar — prema ovlaš izvršenoj procjeni — odnio materijalnih dobara upravo onoliko koliko nam je bila trgodišnja »žetva« od turizma. Autori knjige na 180 stranica su predložili, još kada nisu ni sanjali o požarima takvih razmjera, da se izgradi veliki jadranski vodovod od Ankarana do Ulcinja za opskrbu vodom, naselja, poljoprivrede, šumarstva i turizma i tamošnje industrije. Investicije za taj vodovod bi. preka troškovima iz 1982. godine iznosile oko 50 milijardi dinara, zato što bi se voda padom dobivala iz visinskih rijeka i rječica Slovenskog Primorja, Gorskog Kotara, Like, Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Orne Gore. Navode da bi jadranska poljoprivreda, šumarstvo, turizam i sva naselja takovu investiciji brzo i obilato isplatili. Mi bismo još k tome dodali i permanentne omladinske radne akcije koje smo i prije zagovarali, ali to nitko1 nije smatrao ozbiljnim. Možda će nas teške posljedice iz 1985. godine uozbiljiti. Autori, doduše, korektno ističu da to nije njihova originalna ideja, nego da su je preuzeli od građevinskog inženjera P a v e š i ć a, koji je napravio idejni projekt jadranskog vodovoda i na tom je do danas ostalo. U knjizi autori s pravom ističu da nema proširenja turizma i zaštite tala od erozije bez podizanja novih šuma i parkova, a posebno navode da kamp-turizam neće imati veće perspektive. Za te potrebe oni su izračunali da bi u slijedećih 10 — 15 godina trebalo pošumiti barem 141 |