DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Autori knjige navode da obradive popovršine u Jugoslaviji ima: 9 puta više nego u Belgiji; 5,5 puta više nego u Holandiji; 4,5 tputa više nego u Danskoj. Istovremeno navode da na 1 ha površine ima: u nas 0,55 uvjetnih goveda; u Belgiji 3,29 uvjetnih goveda; u Holandiji 3,27 uvjetnih goveda; u Danskoj 2,32 uvjetnih goveda. Iz toga proizlazi da Belgija na 9 puta manjoj površini proizvodi istu količinu mlijeka kao i Jugoslavija; Holandija na 5,5 puta manjoj površini proizvodi skoro 3 puta više mlijeka nego Jugoslavija, dok Danska na 4,5 puta manjoj površini proizvodi 28°/« više mlijeka nego naša zemlja. A to je zato što je na pr. 1979. godine bilo krava: u Jugoslaviji 3,134.000; u Belgiji 1,000.000; u Holandiji 2,200.000; u Danskoj 1.232.000. U nas se brojno stanje krava, prema navodima autora, za 20 godina neznatno povećalo tako da je 2,495.000 u 1959. godini taj broj porastao na 3,134.000 u 1979. godini ili za samo 25,6<7o odnosno po godišnjoj istopi od oko 1.3%. Ali se zato broj ovaca smanjio od 11,249.000 u 1959. godini na 7,339.000 u 1979. godini ili za 34,7"/» ili po godišnjoj stopi od oko 1,7%. Smanjio se i broj konja od 1,274.000 u 1959. godini na 701.000 u 1979 godini ili za okruglo 45*/oi po godišnjoj stopi od oko 2,25%. Ali se zato broj peradi povećao od 27,721.000 u 1959. godini na 61,513.000 u 1979. godini ili 2,2 puta. Autori knjige navode da su naše krave »veliki, a neiskorišteni kapacitet«, jer daju 1.500 — 1.800 lit. mlijeka zbog nedostatne ishrane, a mogle bi dati 3.000 — 4.000 litre, kao na primjer u Danskoj 4.712 litara god. (stanje 1970.) ili krava Stjepana i Branka Pavlaka koja je 1952. godine dala 7.142 litre mlijeka (simentalka). 146 Inače, u prosjeku, a prema najnovijim podacima autora, prosječna proizvodnost ili muznost krava je: u Jugoslaviji 1.632 lit/god.; u Belgiji 3.909 lit./god.; u Holandiji 5.320 lit./god.; u Danskoj 5.164 lit./god. Navode podatak da čak i Albanija ima 1.737 lit. mlijeka po 1 kravi godišnje, a da Holandija ima godišnji prihod od izvoza mlijeka blizu 3 milijarde dolara. U knjizi se navode i usporedni podaci o proizvodnji i potrošnji mesa u našoj zemlji i nekim drugim zemljama. Tom prilikom konstatiraju da je u nas izgrađena prevelika mesna industrija, odnosno da imamo 24 takve tvornice koje rade (stanje 1979. godine) kapacitetom od 18%> do 23il/ii. Otuda nam je, pored ostalog, skupo i sve skuplje meso. a ta je industrija u većem i sve većem deficitu. U knjizi se nadalje nalaze brojni podaci o proizvodnji i potrošnji povrtlarskih kultura u Jugoslaviji, kao i prijedlozi kako da se i ta problematika riješi. Autori knjige nesumnjivo zagovaraju znatne investicije u cilju stabilizacije poljoprivredne proizvodnje u Jugoslaviji. Oni predlažu da te investicije budu 1.414 milijardi dinara, od čega 802 milijarde u vodoprivredu, odnosno za sprečavanje poplava ii navodnjavanje, zatim u tvornice mineralnih gnojiva, nadalje u šumsku zaštitu tala od erozije u ravnicama i u području krša i turizma. Autori dalje predlažu da se 612 milijardi dinara investira u komasaciju i arondaoiju zemljišta, u podizanje voćnjaka i vinograda, te komercijalnih povrtaijaka prvenstveno za izvoz i domaću potrošnju. Još predlažu i adaptaciju 24 suvišne tvornice mesne industrije u nužne tvornice konzervi voća i povrća, koje nam nedostaju. Treba posebno istaći dosljedno insistiranje autora knjige na reprocjelinama u poljoprivredi bez kojih, kao 1 u šumarstvu ii u još nekim drugim granama, nema potpune stabilizacije u poljopri |