DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 61     <-- 61 -->        PDF

vredi. U tom reprolancu od kukuruznog
polja, zatim obora stoke, mesne i konzervne
industrije do potrošača lili unaprijed
poznatog kupca, potpunoma oplemenjenih
poljoprivrednih upotrebnih vrijednosti
potrebno je, prema autorima, uvesti
takve stimulativne mjere i takve
dohodovne odnose razgraničenja i uvjetovanost
da proizvodnja može samo ići naprijed,
a nikako stagnirati, a pogotovo
nazadovat´.


Dakako, autori takvu proizvodnju, a
lime i stabilizaciju poljoprivrede — temelje
na savršenoj organizaciji rada, na
znanstvenom, stručnom i brojnom kadrovskom
potencijalu, na precizno, dugoročno
određenoj d stabilnoj upravno-pravnoj
službi u poljoprivredi dtd.


U svakom slučaju predmetna knjiga
ne samo da zaslužuje pažnju, nego svojim
obiljem — da opet ne kažemo »bankom
podataka« — plijeni čitaoca i ona
bi se trebala naći u rukama, a ne vitrinama,
bar svakog agronoma i funkcionera
u agrarnoj politici naše zemlje.


Ipak je vrijeme da se kaže — dosta
je više uzaludnog truda sa željom da
golemi trud autora knjige neće biti uzaludan.


Dr Uroš Golubović


Jan Jenik:


VEL´IKY OBRAZOVY ATLAS LESA


Vydanie prve v roku 1984., Mlade leta


— Artia Praha
»Naše poimanje što je šuma, vrlo je
usko i jednostavno. Suma je neobično složen
organizam«. Ovim riječima uvodi nas
autor u svoju knjigu-leksikon. Ovim leksikonom
autor nastoji približiti šumu širem
čitateljstvu a ne samo stručnjacima.
Tu svoju želju je izložio -u predgovoru i
pokušao , pa i ostvario u osam poglavlja.


Prvo poglavlje — Zeleni omotač Zemlje
(Zeleny kabät Zeme)


Autor je prikazao šumu kao prirodni
sistem koji se u različitim oblicima rasprostire
na svim kontinentima u ukupnom
iznosu od 38% ili 57 milijuna km2. Objasnio
je osnovne tipove šuma i njihovo
rasprostranjenje u vertikalnom i horizontalnom
smislu, na tri osnovna pravca:


— od sjevera do juga obje Amerike
— od Finske — Srednje Evrope — Jugoslavije
— Sjeverne Afrike do krajnjeg
njenog juga
— od tundre SSSR — preko srednje
Azije — Indonezije na Australiju


Tu vrlo obimnu materiju prikazao je
na 67 stranica sa 87 fotografija, grafikona
i skica.


Drugo poglavlje — Osnov života i zaštite
(Zivobytie a utočisko)


»Kada čovjek ne bi iskorišćivao prirodu,
bilo bi na Zemlji mnogo više šuma,
a šume bi bilo i na mjestima gdje je
do sada nije bilo«, glasi početak drugog
poglavlja. U ovom poglavlju autor je prikazao
važnost šume u prošlosti, sadašnjosti
i budućnosti čovječanstva i opstanka
čovjeka kao vrste koja ovisi o šumi, drvu
i sekundarnim proizvodima. Govori nam o
značenju šume, njenoj ulozi i zaštiti tla,
regulaciji vodnog režima, itđ. te odnosu
čovjeka prema njoj. Čovjek je promijenio
lice Zemlje, veliki je neprijatelj šume,
ali postaje sve svjesniji što ona znači
za njegov daljnji opstanak. Sve te činjenice
je prikazao na tri prije navedena
pravca sa 78 fotografija, grafikona i skica
na 60 stranica.


Treće poglavlje — Čimbenici okolice
(Činitele prostredia)


Autor, držeći se tr navedena pravca
u prvom poglavlju, obradio je orografske,
pedološke, klimatske, hidrografske i
ostale čimbenike koji utječu na razvoj šume
kao ekosistema i njen opstanak. To
je sve argumentirao sa 82 fotografije, grafikona
i skica na 60 stranica.


Četvrto poglavlje — Šumski ekosistem
(Splet´života alebo ekosijstem lesa)


147