DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Sa 90 slika, vrlo efektnim grafikonima i skicama na 59 stranica, na vrlo razumljiv način prikazan je šumski ekosistem i odnosi unutar njega. Prikazana je ovisnost i povezanost svakog elementa u tom lancu, te što se događa kad se naruši bilo koji dio tog vrlo osjetljivog sistema. Peto poglavlje — Sposobnost opstanka vrste (Spoločnost´obrov) U ovom poglavlju autor je obradio kakvu ulogu ima drveće kao dio lanca u šumskom ekosistemu. Drveće zauzima najveći prostor na tlu sa svojim stablima i u zraku sa svojdm krošnjama, također u tlu zauzima veliki prostor sa svojim korijenjem. Autor je obradio detaljno, što znači, korijenov sistem za samo stablo i šire, kakvog je oblika, kako se adaptira korijenov sistem na otežane uvjete života, itd. Obradio je oblike krošanja, izbojke, pupove, listove, cvijetove i plodove, te visine i debljine pojedinih glavnih vrsta te kako sve to utječe na pojedine vrste u borbi za opstanak. Autor je obradio sve najvažnije oblike razmnožavanja putem sjemena i vegetativnim putem. Sve to je pr-´kazano na 58 stranica na 79 fotografija i skica. Šesto poglavlje — Pratioci stabala (Spolupütnici stromov) Sa 74 fotografije, crteža i skica na 58 stranica autor je prikazao ostale članove šumskog ekosistema kao pratioce stabala: viruse, bakterije, mahovine, lišaje, gljive, preslice, paprati, širokolisne biljke, uskolisne trave, parazitsko i poluparazitsko bilje, epifete itd. Prikazao je njihovu ovisnost o drveću i obratno te karakteristične primjerke koja određuju pojedinu fito- zajednieu. Prikazao je također što se dešava sa šumskim ekosistemom kada prirodni kalamiteti a kada ljudski faktor ukloni pojedinog pratioca. Sve to je pri kazao s obzirom na tri navedena pravca u prvom poglavlju. Sedmo poglavlje — Pokretni stanovnici šume (Pohyblivi obyvatelia lesa) »Suma je jedan najveći zoološki vrt na Svijetu, u njemu ima toliko vrsta koje poznajemo ali ih svakodnevno i nove otkrivamo«. To je istina, jer kada uđemo u šumu na prvi pogled čini se da nema ništa, ali kada se bolje zagledamo na tlu, na stablima, na lišću, u tlu, u trulim panjevima itd. vidimo da sve vrvi od života, boja, oblika i veličina. To bogatstvo autor je prikazao na 98 fotografija, skica i crteža na fiO stranica, što je na prvi pogled malo ali odabrao je najkarakterističndje primjerke. Osmo poglavlje — Koraci obnove (Stale sa obnovujuci zdroj) Čovjek od davnine eksploatira šumu. a tek nedavno je postao svjestan šta mu ona znači. U tom saznanju počeo je provoditi razne silvikulturne radove i obnavljati šumski fond. Autor je na 58 stranica sa 78 fotografija, skica i crteža obradio problematiku taksacdje, prirodne i umjetne obnove šuma, iskorišćivanje šuma i melioracije degradiranih šuma. Također je obradio problematiku turizma, lova te zaštite prirode u okviru nacionalnih parkova, parkova prirode i rezervate prirode. Knjiga, opsega 500 stranica, na kraju završava sa kazalom latinskih imena vrsta flore i faune te kazalom na slovačkom na 20 listova. Ovaj leksikon doživio je u vrlo kratkom vremenu i njemačko izdanje — Das grosse Bilderlexikon des Waldes. Nikola Lukić |